Vodič kroz cvatuće grmlje

Što su to grmovi

Grmom smatramo svako drvenasto bilje koje nema centralno stablo. Dijelimo ih na zimzelene i listopadne. Neke vrste grmova formirajuživu ogradu, dok se druge vrste mogu kombinirati sa drugim biljnim vrstama.

Nejasnoće oko cvatućih grmova

Pokrivač tla pahisandra cvate u proljeće, ali su cvjetovi premali da bi dali cvatući izgled i vrijednost biljci - to je "necvatući grm".

S druge strane postoje vrste grmlja poput fatsije, fotergile i maslinice mirisne koje uglavnom uzgajamo zbog zanimljiva lišća, ali one imaju i male bijele cvijetove koji su dovoljno privlačni da bismo biljke označili kao cvatuće grmlje. Cvatuće grmlje ima cvjetni efekt koji daje dodatnu privlačnost biljci. Na žalost, crta razdvajanja značajnog i beznačajnog može biti stvar osobne procjene pa se stručnjaci često ne mogu složiti oko te razlike.

Druga nejasna podjela je ona ona grmlje i drveće. Trebala bi biti jasna - u drveće ubrajamo drvenaste biljke samo sa jednim deblom. Ali neko grmlje poput judića ili božikovine ima oblik stabla kada postigne punu zrelost. Pitanje glasi - grmlje ili drveće? Ovdje ću ih svrstati u skupinu grmlja.

Odabir idealnog ukrasnog grma

Sadnjom cvatućih grmova stvaramo osjećaj privatnosti i intime, jer grmovi koji rastu uspravno štite i zaklanjaju dvorište, ali isto tako služe i kao vjetrozaštitni pojas. Vrste niskog rasta uzgajaju se u svrhu pokrivača tla.

Područje sadnje

Prije kupnje grma potrebno je informirati se oko vrste koju želite kupiti jer neke vrste ne podnose hladne kontinentalne klime.

Vrste za mediteransko područje:

• Oleander (Nerium oleander)
• Tropski hibiskius (Hibiscus rosa-sinensis)
• Bugenvilije (Bougainvillea)

Ove vrste ne podnose mrazeve i duge, hladne zime.

Listopadni visoki grmovi:

• Forzicija (Forsythia)
• Suručica(Spiraea cinerea)
• Vajgela (Weigela florida (Bunge))
• Vitka deucija (Deutzia gracilis)
• Japanska dunja (Chaenomeles japonica)

Zimzeleni grmovi:

• Mahonija (Mahonia aquifolium)
• Vatreni trn (Pyracantha coccinea)
• Julijanina žutika (Berberis julianae)
• Lovor višnja (Lovor višnja)
• Fotinija (Photinia)
• Ilex božikovina (Ilex aquifolium)
• Aukuba (Aucuba japonica)

Grmovi visine do 1,5 metara:

• Kariopteris plavi (Caryopteris × clandonensis)
• Grmolika petoprsta (Potentilla fruticosa)
• Suručica (Spiraea ulmaria)
• Obična dunjarica (Cotoneaster integerrimus)
• Obična žutika (Berberis vulgaris)

Prostor

Ukoliko nemate dovoljno prostora, veliki grm koji brzo raste predstavlja problem, a ne ljepotu. Zbog svog brzog širenja gušiti će drugo bilje u okolici. Grmove više od 2,5 metara uvijek sadite u pozadini ostalog bilja, a od njih možete formirati jako lijepu živu ogradu. Sadnja se ne smije obaviti pregusto jer u vrlo kratkom periodu grmlje se raširi pa ćete morati čupati biljke i presaditi ih na neko drugo mjesto, a to nije riješenje.

Vrijeme cvatnje

Vrijeme cvatnje grmova bitan je podatak jer netko želi da mu grmovi cvjetaju cijele godine, dok će se drugi zadovoljiti sa kratkom ali obilnom cvatnjom.

Najčešće uzgajani cvatući grmovi

Rododendron (Rhododendron obtusum)

Rododendron je jedna od vrsta unutar porodice Ericaceae koja broji oko 1024 vrste raznog drvenastog bilja. Rododendron svoje spektakularne cvjetove pokazuje na proljeće. Cvjeta od kraja zime do ranog ljeta (svibnja). Cvjetovi dolaze u više nijansi crvene, ružičaste, ljubičaste, narančaste, žute te bijele boje. Neke vrste imaju mlade listove i stabljiku pokrivenu vunastom oblogom. Narastu od 10-100 cm, no jedna vrsta rododendrona R. protistum var. giganteum naraste i 30 metara.

Kod uzgoja rododendrona imajte na umu njegovo plitko korijenje te ih ne smijete saditi preduboko. Idealno tlo za sadnju je ono kiselo (pH 5-6), vlažno i humusno. Najbolje mjesto za sadnju je ono koje nema direktno sunce, iako ima vrsta koje su otporne na sunce.

Kalistemon (Callistemon sp.)

Kalistemon ili četka za boce, kako ga nazivaju u našim krajevima pripada u porodicu Myrtaceae, a sam rod Callistemon broji još 40 vrta. U Europi se najviše uzgaja vrsta Callistemon citrinus.

Kalistemon je mediteranska zimzelena vrsta koja se najčešće uzgaja kao manje stabalce ili grm, a koristi se i kao mediteranska živica koja cvate. Neke vrste mogu narasti i do 4 m. U primorju se uzgaja kao vrtna biljka, dok se u kontinentalnim djelovima uzgaja u teglama. Iako je u prirodnom staništu zimzeleni grm, u kontinentalnim uvjetima na jesen lišće otpadne. Listovi kalistemana su tvrdi i puni eteričnog ulja.

Djeluje herbicidno i sprečava rast korova oko njega.

Neke vrste cvjetaju samo jednom, dok druge cvjataju i više puta tijekom godine. Cvjetovi su vatrenocrvene boje, a kada se latice protrljaju mirišu na limun.

Interesantno - iz korijena Kalistemona izoliraju se spojevi koji se koriste u proizvodnji herbicida Callisto.

Erika (Erica sp.)

Erika pripada rodu Ericaea koja broji još preko 800 sorti. Neke sorte mogu dostići visinu i preko 7 metara (Erica arborea- drvo vrijeska). Erika je još poznata i kao kraljica zime jer cvjeta čak i pod snijegom. Cvjetovi su crvene, ružičaste ili bijele boje. Ovaj zimzeleni grmić naraste oko 30 cm, a promjera je 50 cm. Najčešće se sadi kao pokrivač tla.
Među vrstama postoji velika razlika u oblicima i boji cvjetova i vremenu cvatnje. Erika voli kiselo i propusno tlo pa ju je ljeti potrebno češće zlijevati sa kišnicom.

Ovaj grm se sadi u jesen pa tijekom zime vaš vrt učini šarenim.

Cvatuće grmlje daje vizualno jak dojam u vrtu pa čak i mala stabla mogu biti privlačna. Bolji učinak možete postići sadnjom više vrsta grmova.

Orezivanje cvatućih grmova