Octena mušica ploda (Drosophila suzukii)
Octena mušica ploda (Drosophila suzukii)
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Velike štete zbog octene mušice ploda (Drosophila suzukii)

Posljednjih nekoliko godina stručnjaci sve više upozoravaju voćare i vinograde na vrlo agresivnog štetnika koji je stigao iz Azije. Riječ je o octenoj mušici ploda (Drosophila suzukii) koja štete pravi neposredno prije berbe trešnji, marelica, višanja, vinove loze...

Vinogradari i voćari u cijeloj državi, trpe velike štete koje čini Drosophila suzukii. Na prve štete upozoravali su kolege iz Dalmacije, a sada se sve više pažnje na ovog štetnika pridodaje i na kontinentu. Iako se na ovog štetnika aktivno upozorava već više od 4 godine, naši poljoprivrednici nisu obraćali pažnju sve dok nisu vidjeli koji je razmjer štete učinjen u samo nekoliko dana. Jednom napadnuti plod više se ne može spasiti.

Štete

Drosophila suzukii često se povezuje s pokvarenim voćem i povrćem. Octena mušica ploda s vinskom mušicom oštećuje pokožicu ploda te otvara put ostalim sekundarnim patogenima koji uništavaju plod. Oštećeni plodovi zaudaraju po vinskom octu, mekani su, najčešće se razvija i trulež, a sve to dovodi do jako teškog plasmana na tržište. Najveće štete vidljive su na bobicama grožđa koje mijenjaju boju prema tamno ljubičastoj-smeđoj, a unutar ispražnjenih bobica ostaju fekalije.

Štete na plodu

Ove godine očekuju se veliki napad ovog štetnika jer je ljeto vrlo kišno. Poučeni prošlogodišnjim iskustvima mnogi su se odlučili aktivnije pratiti ovog štetnika.

Opis i životni ciklus

Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) štetnik je porijeklom iz jugoistočne Azije i široko je rasprostranjen u Kini, Indiji, Koreji i Tajlandu. U Europi je široko rasprostranjena u Francuskoj, Ilaliji, Španjolskoj te posljednjih godina i na Balkanu.

Kako izgleda?

Drosophila suzukii je je sitni kukac, veličine 2-3,5 mm u dužinu, a s rasponom krila 5-6,5 mm. Tijelo je žuto-smeđe s tamnim trakama na trbuhu te crvenim očima. Muške jedinke imaju tamnu mrlju na vrhu krila dok ženke nemaju pjegavo krilo. Ženka na kraju tijela ima dugačku, oštru leglicu (ovipozitor) kojom poliježe jaja. Jaja su prozirna, mliječno bijela i sjajna. Ličinke su bijele boje i cilindrična oblika, dužine 3,5 mm te prolaze tri razvojna stadija. Ličinke koje se izliježu rastu u plodu te čine štete.

Muška jedinka

Ženska jedinka

Životni ciklus

Iako preferira hladniju klimu, može preživjeti kako vrućine, tako i hladnoće. Odrasle jedinke su najaktivnije na temperaturi od 20 °C. Aktivnost je nešto manja na temperaturama višim od 30 °C ili ispod nule. Vrlo je prilagođena temperaturnim razlikama pa može preživjeti dulja oscilacije u temperaturama.

Životni ciklus joj je vrlo kratak. U period od 7-14 dana može završiti cijeli životni ciklus. Odrasla jedina živi od tri do devet tjedana, a godišnje može razviti i preko 13 generacija. Pri temperaturi od 18 °C razvoj od jajeta pa do ženke koja polaže jaja može završiti za samo 12 dana.

Jedna ženka može položiti do 60 jaja dnevno i 200-600 jaja u životu. Ženka polaže 1-3 jajašca po mjestu. Jaja se polažu pojedinačno i nasumce se raspoređuju po plodovima. Prezimi kao odrasla mušica na skrovitim mjestima, a aktivnost kreće pri temperaturi od 10 °C.

Domaćini

Drosphila suzukii ima širok raspon domaćina, a najčešći domaćini su:

Jagoda, dud, trešnje, šljive, breskve, kruške, ribiz, maline, kupine, borovnice, brusnice, vinske i stolne sorte grožđa, rajčica, jabuka.

Praćenje i suzbijanje

Praćenje populacije odraslih muha praksa je koja se preporučuje već duži niz godina.

Korištenjem hranidbene klopke za štetnika Drosophila suzukii smanjuje se brojnost štetnika. Praćenje je potrebno započeti prije dozrijevanja plodova jer ubrzo nakon toga odrasle ženke počinju s polijeganjem jaja.

Na tržištu RH moguće je pronaći specijalizirane lovke za octenu mušicu ploda pod nazivom Hemitrap, no isto tako se mogu koristiti i lovke kućne radinosti. Lovke se izrađuju od plastičnih boca u kojima se izbuše rupe oko 5 mm, 5 cm ispod vrha čepa boce. Boce su najčešće zapremnine 0,5 l ili 1 l i u nju se ulije ocat, voda i 10 dag šećera do približno trećine zapremnine. Mješavina octa, šećera i vode moćan je mamac za praćenje populacije. Dodavanjem kapljice sapuna poboljšava se učinkovitost hvatanja odraslih muha.

Suzbijanje

Vinogradari koji redovito obavljaju zaštitu od grožđanih moljaca ujedno suzbijaju i ovog štetnika.

U RH još uvijek nema registriranih sredstava za zaštitu pa se preporučuje korištenje lovnih posuda postavljanjem na rubne dijelove nasada i unutar samog nasada.

Preporučuje se i uništavanje zaraženih plodova.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.