Glodanje kore
Glodanje kore
D. Marjanović, mag.ing.agr.
PD

Zaštita voćnjaka od srna, zečeva i ostalih glodavaca

Sa dolaskom niskih temperatura i uslijed jačih zima, dubokog snijega i nedostatka druge hrane, mlade voćke bivaju izložene štetama od strane zečeva, srna i druge divljači.

Štete koje zečevi, srne i druga divljač prouzrokuju na našim voćnjacima nisu nimalo beznačajne. Mnogi od nas žele cjelovito rješenje kako mladi voćnjak zaštititi od ovih napasti.

Glodanje kore

Voluharice i miševi

Voluharice i miševci čine veliku štetu u voćnjaku, a posebno na tek zasađenim voćkama. Voluharice se tijekom ljeta zadržavaju na neobrađenom tlu, dok zimi buše hodnike oko voćaka i izgrizaju mlado korijenje i koru u zoni korijenovog vrata. Uslijed šteta koje ovi glodavaci prouzrokuju voćka oslabi i može se osušiti. Zbog oslabljenog korijena ne može se čvrsto držati u tlu pa se može srušiti uslijed jakog vjetra.

Voluharica

Rupe u tlu koje su učinile voluharice

Rupe u tlu nastale zbog prisustva voluharica

Hodnici ispod površine

Zaštita

Tijekom pregleda površina potrebno je zatrpati sve pronađane rupe, a idući dan ponovno one rupe koje su aktivne. U te rupe stavi se zatrovani mamak i potom se zatrpaju tlom. Za suzbijanje poljskih glodavaca koriste se pripravci poput Brodilon mamac i Brodilon pelete koji su registrirani za tu namjenu.

Uginule glodavce dužni ste pokupiti sa površine i zakopati.

Redovito obrađivano tlo i uklanjanje korova uvelike smanjuju populaciju glodavaca jer se ruše njihovi hodnici, a sami glodavci se izlažu opasnosti od ptica grabljivica.

Zečevi

Zečevi najviše štete prave u nasadima starim do pet godina. Zimi glođu koru na donjim dijelovima voćke do visine do koje moju doprijeti. Zbog kore koja je oglodana smanjuje se dovod hranjiva pa se voćka može osušiti. Zečevi najčešće kreću glodati koru već u ranu jesen, odmah nakon opadanja lišća, a štete se pojačavaju kada padne snijeg.

Divlji zec

Zaštita

Ograđivanje voćnjaka iziskuje velika novčana ulaganja, pa mnogi voćari razmišljaju o drugim metodama zaštite. U tu svrhu koriste se razne metalne ambalaže, drvene letvice, slama i kukuruzovina, ali to traži dosta truda i materijala te česti nadzor. No, danas se na tržištu mogu kupiti namjenske mreže za zaštitu od divljači. Te mreže postavljaju se u "jednom potezu", a odlične su zbog svoje fleksibilnosti jer se šire sa rastom debla. Jednom postavljena mreža daje trajniju zaštitu. Daljnje prednosti mreže je u tome što ona ne pruža utočište raznim štetnim kukcima, dok primjena organskih materijala poput slame i kukuruzovine biva idealno mjesto za prezimljenje štetnika. Jedna od takvih mreža je i Tubex fruit wrap koja se individualno postavlja na svaku voćku, a brzo se i lako instalira. Dodatna prednost je što se raspada u određenom vremenu, a kasnije zbrinjavanje otpada nije potrebno.

Osim mreža, riblje ulje daje izvrsne rezultate. Ribljim uljem namažu se grančice ili štapići koji se kasnije vežu oko stabla.

Visoka divljač

Visoka divljač, srne i jeleni grizu grančice i hrane se sa njima.

Zaštita

Sadnice se najčešće zaštite postavljanjem ograde no ova mjera je dosta skupa. Osim postavljanjem žice, voćke se mogu zaštititi i kemijskim putem. Na tržištu postoje repelentna sredstva kojima se odbija divljač, a primjenjuju se prskanjem i premazivanjem. Danas se kriste razne emuluzije i masti kojima se voćke premazuju. Sumporna mast je definitivno jedna od češće korištenih preparata, a priprema se tako da se 900 grama lanenog ulja pomiješa sa 100 grama sumpora. Premazivanje stabala potrebno je obaviti po lijepom i suhom vremenu kako bi se sredstvo osušilo.

EKO zaštita do srna

  1. Ljudska kosa odbija srne. Sakupljenu kosu (sa četke ili češlja) potrebno je staviti u prozirnu čarapu i zakačiti za voćku. Kosa miriše na čovjeka pa ih miris odbija, a kako kosa dugo ne truli efikasna je zaštita.

  2. Vezivanje CD ili DVD diskova također je dobra metoda zaštite jer se diskovi okreću na vjetru pa blješte i plaše životinje.

Srne

Kako prepoznati štetu koju je prouzročila srna odnosno zec

Ukoliko su oštećena mjesta glatka to je znak da je voćku oglodao zec, dok je hrapava kora znak da su oštećenja nastala zbog srne.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.