Jesensko prskanje voćaka bakrom

Priprema za narednu sezonu kreće već u jesen kada se obavlja jesensko ili plavo prskanje voćaka. Bakreni pripravci imaju nezamjenjivu ulogu i danas se proizvodnja ne može zamisliti bez aplikacije bakrenih pripravaka. Na samom početku bakar se koristio isključivo za suzbijanje plamenjače, no uskoro je dobio glavnu ulogu u suzbijanju mnogih bolesti voćnih kultura.

Zašto je jesensko prskanje bitno?

Jesenskim prskanjem sredstvima na bazi bakra štitimo stablo i grančice od mnogih patogena koji prezime na kori, u pukotinama kore, rak ranama i mumificiranim plodovima.

Svako prodiranje patogena u tkivo voćke dovodi do njezina slabljenja, a posljedice se vide u smanjenom urodu iduće vegetacije, skraćivanju životnog vijeka voćke i eksploatacije nasada. Ako se npr. kod breskve ne spriječi prodiranje patogena u pupoljke, on u njima tijekom zime i ranog proljeća napravi infekciju mladog lišća i to prije nego se pupljak otvori. Dok je list mlad na njemu se zaraza ne primjećuje, već su prvi simptomi vidljivi kada se list razvije, a onda je kasno za sprječavanje širenja zaraze. Pravilno provedena jesenska zaštita olakšava posao iduće vegetacijske sezone. Naime, 50% posla u zaštiti voćnjaka moguće je obaviti upravo jesenskim i zimskim tretiranjem preparatima na bazi bakra. Tretiranje u ovom dijelu godine smanjuje potencijal patogena koji mogu učiniti velike štete ukoliko su povoljni uvjeti tijekom vegetacije.

Plavim prskanjem štitimo voćku od bolesti kao što su:

• kovrčavost lista breskve,

• šupljikavost lista breskve,

• šupljikavost lista marelice, šljive, trešnje i višnje
• bakterijska palež jezgričavog voća,

• bakterijski rak,

• rak koštičavog voća.

Ovi patogeni po završetku vegetacije ostaju u krošnji, a ukoliko su zime blage patogeni zaraze ostale dijelove voćke.

Bitno je voćku dobro "okupati" kako bi preparat dospio u sva mjesta gdje patogeni mogu prezimjeti.

Kada krenuti u prskanje?

Pravo vrijeme za prskanje voćnjaka sa sredstvima na bazi bakra je kada sa stabla otpadnu 2/3 lisne mase. Ovo pravilo treba izostaviti ukoliko je jesen vlažna i topla pa krene ubrzano otpadanje lišća. Tada je potrebno krenuti u prskanje kada otpadne 10% lišća jer već tada ima dosta ranica preko kojih se može ostvariti infekcija. U tom slučaju potrebno je ponovi još jedno prskanje kada otpadne veći dio lišća.

U tretiranje je potrebno krenuti kada je lijepo vrijeme bez vjetra i temperatura iznad 5°C. Neki stručnjaci savjetuju da je poželjno suho vrijeme, bez kiše i to najmanje 2 dana prije prskanja. Preporuča se prskanje u ranim jutarnjim satima poslije rose tako da se do kraja dana preparat osuši. Utrošak vode na 1 ha iznosi 1200-1500 litara. Tretiranje za vjetrovita i hladna dana nikako se ne preporučuje jer može doći do smrzavanja mladih grana.

Prskanje bakrom ima dvije namjene:

• Opću dezinfekciju stabla

Suzbijaju se svi patogeni koji se nalaze na stablu i sprječava se infekcija preko ranica otpalog lišća, pukotina od mraza i ostalih oštećenja.

• Sprječavanje posebne grupe infekcija

Posebne grupe infekcija poput monilije koštićavih voćnih vrsta, bakterijske plamenjače voća, šupljikavosti lista i krastavosti ploda mogu se držati pod kontrolom ukoliko prskamo sa bakrom. Navedeni patogeni zimu prezime na oboljelim biljnim organima (rak ranama, pupoljcima i pukotinama kore).

Izbor preparata

Mogu se koristiti svi bakreni preparati poput:

• bordoške juhe,
• bakranih oksiklorida (Cuprocaffaro 50 WP, Kupropin, Rame Caffaro 32 WP)
• bakarnih hidroksida (Champion, Champion Flow SC, Champion WG 50),
• bakarnih sulfata (Amaline Flow*),
• bakar hidroksida + kalcij klorid (Cuprablau-Z*)
• bakarni (I) oksid (Nordox 75 WG).

*Amaline Flow je fungicid koji sadrži 4,0% + 26,66% zoksamid + tribazični bakarni sulfat.

*Cuprablau-Z je fungicid koji sadrži 35,0% bakra + Zn (cink) 2,0%

Bakrena sredstva nije pametno miješati sa sredstvima na bazi klortalonila, ditiokarbamatnih fungicida, kaptana, dodina te fungicida na bazi fosforne kiseline.