Nasad kivija
Nasad kivija
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Njega i rezidba kivija

Kivi je karakteristična kultura u krajevima sa blagom klimom, ali se posljednjih nekoliko godina sve češće sadi u kontinentalnim dijelu Hrvatske jer odlično podnosi temperature do -15°C.

Kivi je relativno „mlada“ voćna vrsta koja se počela uzgajati pred 50-ak godina na području Novog Zelanda, a tek je prije 20-ak godina stigla u Francusku, Italiju i Grčku.

Uzgojni zahtjevi

Kivi zahtjeva staništa gdje će biti zaštićen od vjetra, ali i proljetnih te ranih jesenskih mrazeva. U fazi zimskog odmora dobro podnosi temperaturu do -15°C. Dobro uspijeva na dubokim, dobro dreniranim tlima koja su dobro opskrbljena humusom. Idealan pH tla je 6-6,5. Kivi je jako osjetljiv na vodu koja se dugo zadržava u tlu.

Nasad kivija u rodu

Gnojidba i sadnja

Sadnja kivija se obavlja u jesen i proljeće, ali se preporučuje pripremu terena obaviti u ljeto ili na jesen prethodne godine. Prije sadnje proporučljivo je duboko oranje na dubinu od 60 cm, a gnojidbu izvršiti prema reztultatima kemijske analize. Prije sadnje na dno jama stavlja se plodna rastresita zemlja sa površine, a zatim 5 kg organskog gnojiva i po potrebi do 1 kg mineralnog gnojiva (npr NPK 7-14-21). Prve tri godine preporučljivo je obavljati gnojidbu prema načelu manje a češće, što znači da 30 g uree razdijeli na 3 obroka i primjeni na 1m² oko sadnice tijekom vegetacije. Druge godine udvostručuje se količina gnojiva i gnojena površina, dok se treće godine može gnojiti cijela površina i to u dva obroka i to npt. 25 kg/1000m² u ožujku, zatim 12 kg/100m² uree tijekom svibnja.

Sadnja se obavlja na dubinu kao u kontejneru u kojem se sadnica nalazi, nikako dublje. Nakon sadnje potrebno je obaviti zalijevanje, ali umjereno. Preporučeni razmak sadnje između biljaka je 4-5 metara.

Kod sadnje potrebno je voditi računa o omjeru ženskih i muških sadnica. Optimalan odnos je šest ženskih i jedna muška sadnica, no sve češće se savjetuje sadnja dvije muške sadnice na šest ženskih zbog mogućnosti da jedna muška sadnica „zakaže“ i ne obavi oplodnju. Najpoznatije ženske sadnice su Allison, Hayward, Monty, dok se od muških sorti najčešće koristi Tomuri i Matua.

Cvjetovi ženskog kivija

Uzgoj i rezidba

U uzgoju kivija primjenjuju se višeetažni kordonci i pergole. Kod kivija razlikujemo dvije vrste pupova: mješoviti pupovi - koji daju vegetativne i generativne organe te drvne pupove koji daju samo vegetativne organe. Mješoviti pupovi smješetni su postrani na jednogodišnjim izbojima te donose rod. Kivi daje rod na izbojima iz mješovitih pupova. Zimska rezidba provodi se u fazi mirovanja (siječanj ili veljača), a najpovoljnije vrijeme rezidbe je 20-30 dana prije početka vegetacije. Rezidba je slična kao i kod vinove loze (duga rezdiba s lucnjem sa 6-12 pupova) te prigojni reznik na dva pupa. Ljetnom rezidbom prozračujemo krošnju, a cilj je odstranjivanje 70-80 % od ukupne mase koja se reže tijekom jedne godine. U vegetaciji se provode tri zelene rezidbe (travanj, svibanj, nakon cvatnje, a prije intenzivnog rasta plodva).

Razlikuje se rezidba muških biljaka od ženskih - muške biljke režemo samo nakon cvatnje kada se orezuju sve mladice na kojima su se nalazili cvjetovi.

Ukoliko zakasnite sa rezdibom potencirate suzenje, stoga požurite sa zimskom rezidbom.

Treća godina uzgoja - uzgojni oblik pergola

Njega nasada

Kivi je kultura koja se plitko ukorjenjuje pa se u nasadima ne provodi česta obrada tla. Ukoliko se ipak odlučite na obradu, izvršite je što pliće tek toliko da se omogući nadzor nad razvojem korova. Pazite da ne oštetite korijenje. Na težim tlima kivi daje najbolje rezultate ukoliko se površina drži zatravljenom.

Kivi je prema načinu rasta penjačice-povijuša pa je obavezan uzgoj na čvrstoj armaturi od stupova i žice.

Kivi je sklon namotavanju oko naslona pa da bi to izbjegli, u prvoj godini se mora izvesti nekoliko pinciranja glavne mladice. Pinciranje se provodi otprilike svakih 60 cm, odnosno kada sa mladica na svojem vršnom dijelu krene naglo uvijati pa na nekoliko centimetara imamo 3-4 uvijanja.

Još iz iste kategorije:
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.