Pjegavost lista lipe uzrokovana gljivicom Mycosphaerella
Ovaj članak napisan je kao odgovor na slijedeći korisnički upit:
List lipe zaražen je bolešću prikazanom na slici. Lani sam kupila lipu u rasadniku i pojavile su se smeđe točkice po listovima, sve su se više širile i listovi su požutili i otpali. Špricala sam insekticidom i fungicidom kupljenim u Agrariji. Ove godine se sve ponovilo, blizu je još jedno stablo koje nije zaraženo. Čime da tretiram zarazu i kako da spriječim širenje na drugo stablo?
Gljivica Mycosphaerella parazitira list lipe, ali i mnogih drugih voćnih vrsta. Njezina prisutnost dovodi do sušenja i propadanja lišća.
Bolest se prepoznaje po sitnim pjegama koje se formiraju na licu lista. Pjege su u početku sive s tamnijim rubom. Na naličju lista boja pjega je nešto slabijeg intenziteta nego na licu lista. Oblik pjega može varirati od okruglog do izduženog. Unutar pjega jasno su vidljiva crna tijela tzv. piknidi.
Kako se pjege šire zauzimaju sve veću lisnu površinu i spajaju se što dovodi do razaranje lisne površine i smanjene asimilacije. Kod jakih zaraza listovi otpadaju i tijekom ljeta lipa ostaje bez lišća.
Takvo stablo ulazi nepripremljeno u zimu, a postoji mogućnost da zbog iscrpljenosti odumre zbog niskih temperatura.
Prve simptome moguće je uočiti već tijekom lipnja.
Gljiva prezimi kao saprofit u otpalom lišću koje je zaraženo tijekom ljeta.
Nagodinu, kada temperature dosegnu 8 °C gljiva formira askospore koje bivaju raznošene vjetrom. Askospore vrše primarnu infekciju.
Zaštita
Osnovna mjera zaštite je iznošenje otpalog, zaraženog lišća i njegovo uništavanje (spaljivanje).
Kemijska zaštita se provodi najčešće dva puta i to sredstvima na bazi bakra. Prvu zaštitu je potrebno obaviti odmah po kretanju vegetacije (svibanj). Drugo tretiranja obavlja se 12-14 dana od prvog tretiranja (lipanj).
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.