Kultivirana međuredna površina
Kultivirana međuredna površina
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Važnost međuredne kultivacije kod uzgoja kukuruza

Njega kukuruza obuhvaća niz zahvata koje je potrebno obavljati prema potrebi, a međuredna kultivacija je jedan od zahvata kojim osiguravamo bolji prinos.

Zašto je međuredna kultivacija toliko važan zahvat?

Međurednom kultivacijom osiguravamo razbijanje pokorice, ali isto tako uništavamo korove. Kultiviranjem uništavamo korove koji su velika konkurencija kukuruzu pa ako ih ne uklonimo mogu potrošiti i do 25 % pristupačne vode iz tla. Korovi isušuju tlo i smanjuju prinos kukuruza. U našim krajevima sve je više sušnih godina pa je ovaj zahvat itekako važan. Ovim zahvatom sprječava se gubitak vlage iz zemljišta, a popravljaju se vodozračni i mikrobiološki uvjeti u tlu. Međurednom kultivacijom na površini tla stvara se rahli sloj koji omogućuje bolje i efikasnije otjecanje vode u dublje slojeve tla.

Kada je potrebno odgoditi međurednu kultivaciju?

Ukoliko se pristupilo suzbijanju rizomnog divljeg sirka sa nekim od herbicida odmah nakon nicanja kukuruza, međurednu kultivaciju bi trebalo odgoditi 7-10 dana nakon aplikacije herbicida.

Vrijeme provođenja međuredne kultivacije

Izvodi se u dvije faze rasta kukuruza.

  • Prva međuredna kultivacija izvodi se kada kukuruz ima tri do četiri lista te
  • kada biljke imaju šest do osam listova drugi put.

Prva međuredna kultivacija obavlja se na dubini 6-8 cm, dok se dugi put kultivira pliće i to na dubini 4-6 cm.

Kod svakog kultiviranja potrebno je obratiti pažnju na zaštitnu zonu do biljaka kukuruza. Radni organi kultivatora mogu biti bliže redovima kada se kultivira prvi put, pa kod prve kultivacije zaštitna zona treba biti 10-12 cm, a kod druge kultivacije 15-20 cm. Na težim i zbijenim tlima potrebno je vršiti veći broj kultivacija makar i plitkih jer su uvjeti za rast nepovoljniji. Za međurednu kultivaciju najčešće se koriste rotacijski kultivatori koji su vrlo slični rotirajućim motikama.

Brzi porast korova

Neki stručnjaci smatraju kako kultivacija nije važna

Mišljenja o pozitivnom učinku međuredne kultivacije ne dijele mnogi stručnjaci, ali i proizvođači. Sustav obrade tla gdje se primjenjuje No-tillage, kultivacija nema svoje mjesto. U takvim uvjetima uzgoja na tlu ostaju žetveni biljni ostaci koji čine malč. Malč pozitivno djeluje na čuvanje vode i pojačanu aktivnost mikroorganizama te smanjuje razvoj i brojnost korova. Kod ovakvog sustava uzgoja bez obrade tla vrlo je bitno provesti tretman prskanja cijele površine sa totalnim herbicidom i to prije sjetve. Herbicidi unište i višegodišnje korove (sirak, pirika, slak), a oni u sustavu uzgoja predstavljaju najveći problem. Nakon primjene totalnih herbicida potrebno je pričekati 10 dana do sjetve.

Rezime

Međurednu kultivaciju potrebno je obavljati kao redovan i neizostavan tretman kod konvencionalne obrade tla, dok se u reduciranim sustavima uzgoja obavlja u ovisnosti o primijenjenom sustavu. Kod No-tillage ovaj tretman se potpuno izostavlja.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.