Unazad dvije godine u Hrvatskoj je došlo do naglog povećanja površina zasijanih sojom. Smatra se da je do takve ekspanzije došlo zbog novosti u izravnim plaćanjima, zbog dodatnog prava na osnovno plaćanje po hektaru, poljoprivrednicima koji se pridržavaju dobrih poljoprivrednih praksi.
Soja je sve traženija kultura koja mijenja strukturu sjetvene površine, a nameće se i kao nezaobilazna okopavinska kultura u plodoredu uz kukuruz i pšenicu. Soja je vrlo interesantna kultura jer fiksira dušik. Naime, na korijenu soje razvijaju se bakterije Bradyrhizobium japonicum koje žive u simbiozi sa biljkom tako da od biljke uzimaju šećer, a za uzvrat biljku opskrbljuju dušikom.
Zrno soje koristi se kao izvor jestivog ulja (15-25 %) i bjelančevina /35-50 %) kako u ishrani ljudi, tako i za ishranu stoke te u razne industrijske svrhe. Sojino zrno se prerađuje i koristi u proizvodnji sira (tofu), mlijeka, pljeskavica, hrenovki, kruha, raznih slastica i dr. Lecitin koji se izdvaja iz sojinog ulja ima primjenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i kemijskoj industriji. Zbog kvalitete bjelančevina i visokim sadržajem ulja odličan je nadomjestak za meso.
Soja se koristi u ishrani stoke (kao zelena masa, sijeno, silaža), ili se dehidriranjem dobivaju brikete, granule i zeleno brašno.
Površine pod sojom rastu
Površine pod uzgojem soje rastu i soja je nadomak titule za najprofitabilniju kulturu u Hrvatskoj. Cijena soje u 2016. godini iznosila je od 2,32 -2,40 kn/kg. Prema DZS u 2016. godini soja se uzgajala na 88867 ha.
Razlozi povećanja površina pod uzgojem
Jedan od razloga za povećanje površina pod sojom je i Program izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Jedna od njih je provođenje poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. Pridržavanje ovih praksi omogućuje poljoprivrednicima ostvarenje dodatnog prava na osnovno plaćanje po hektaru.
Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš su:
- raznolikost usjeva
- postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini
- održavanje postojećih trajnih travnjaka
Raznolikost usjeva podrazumijeva sjetvu različitih poljoprivrednih kultura na oranicama. Ukoliko poljoprivrednik obrađuje manje od 10 ha oraničnih površina, nije obvezan (u smislu zelenog plaćanja) imati više kultura. Ukoliko je površina oranica između 10 i 30 ha, na tim oranicama moraju biti zasijana barem dva različita usjeva, s tim da glavni usjev ne smije zauzimati više od 75 % oranica. Poljoprivredna gospodarstva koja obrađuju više od 30 ha oranica, na oranicama moraju imati zasijana barem tri usjeva, pri čemu glavni usjev ne smije zauzimati više od 75 % oranica, a dva glavna usjeva zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % oraničnih površina.
Druga poljoprivredna praksa korisna za klimu i okoliš je postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini. Ako je ukupna površina oranica poljoprivrednog gospodarstva manja od 15 ha, poljoprivrednik nije obvezan imati ekološki značajne površine. Sva poljoprivredna gospodarstva koja obrađuju više od 15 ha oraničnih površina, trebaju na najmanje 5 % površine oranica imati “ekološki značajnu površinu” (EZP). Soja je kultura koja fiksira dušik pa površina oranica zasijana sojom u glavnom roku sjetve zadovoljava i uvjet ekološki značajne površine (Uz izračun prihvatljive površine: površina zasijana sojom na 1 ha iznosi 0,7 ha ekološki značajne površine). Soja prihvatljiva za ekološki značajne površine mora biti proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje. Da bi to dokazao, poljoprivredni proizvođač - korisnik potpora mora dostaviti: kopiju računa o plaćenom certificiranom sjemenu koje koristi te godine i certifikat o sjemenu iz kojih je vidljivo da se radi o genetski nemodificiranom sjemenu, regionalnom uredu Agencije za plaćanja do 31. prosinca godine za koju podnosi jedinstveni zahtjev, a koje će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti. (Savjetodavna.hr)
Potpora za proteinski uspjeh
Poljoprivredni proizvođači za soju koja je namijenjena stočnoj ishrani mogu ostvariti potporu za krmne proteinske usjeve ako ih proizvedu na najmanje 1 ha prihvatljive površine. Korisnici proizvodno vezane potpore za soju moraju na svojem gospodarstvu imati barem 4 uvjetna grla po prihvatljivom hektaru soje izračunatih na temelju koficijenta za izračun uvjetnih grla pri čemu se kao osnovica za izračun uvjetnih grla uzima prosječno godišnje stanje grla upisanih u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ), Središnji popis matičnih grla i Središnji popis matičnih jata svakog prvog dana u mjesecu u godini u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev, ovisno o tome koje domaće životinje imaju na gospodarstvu. (Gospodarski list)
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.