Čuvanje žitarica tijekom zime

Žetvom i spremanjem uroda u silose i skladišta nije završila briga za žitarice. Razni štetnici pronalaze optimalne uvijete za život baš u prostorima gdje se čuva sjemenska ili merkantilna roba.

Žitarice se skladište nakon žetve uz određene predradnje koje treba obaviti prije samog spremanja (dodatno sušenje i dosušivanje). Tijekom skladištenja žitarica dolazi do biokemijskih,fizikalnih i kemijskih procesa koji mijenjaju kakvoću žitarica. Ukoliko se žitarice ne kontroliraju tijekom skladištenja može doći do samozagrijavanja i napada štetnih organizama.

Uskladištene proizvode napadaju:

• brojne vrste kukaca,
• nekoliko vrsta grinja,
• glodavci,
• ptice.

Kukci su najznačajniji štetnici uskladištenih žitarica. Neke vrste kukaca oštećuju zdravo zrnje i njih nazivamo primarni štetnici, dok druge vrste oštećuju već ranije oštećeno zrnje i njih nazivamo sekundarni štetnicima. Najviše štete rade žižci. To su primarni štetnici koji ostavljaju karakterističnu pređu na oštećenom zrnu.

Osim žiška, žitarice još napadaju i štetni leptiri. Žitni moljac vrlo rado napada pšenicu, ječam, proso i rižu. Žitni moljac razvoj započinje još u polju, a u skladište dolazi sa zaraženom robom i nastavi otećivati zrno. Smatra se jednim od najopasnijih štetnika uskladištenih žitarica. Poput žižaka ostavljaju prepoznatljive rupice na zrnima. Razvija 2-4 generacije godišnje. Moljci napadaju samo površinski sloj žitarica (do dubine od 30 cm). Slabim napadom smatra se 1-2 gusjenice na 1 kg uzorka, dok vrlo jakim napadom smatramo 20 gusjenica u 1 kg uzorka.

Prostor gdje se čuvaju žitarice najčešće su podna skladišta.

Preventivno sprječavanje pojave štetnika

Prije unošenja žita u skladište potrebno je:

1. Isprazniti skladište te iznijeti prošlogodišnje ostatke žetve. Staru zalihu žita nije potrebno nužno baciti ukoliko je zdrava, ali je poželjno odvojiti prostor gdje se čuva prošlogodišnje žito.

2. Temeljito očistiti skladište, ne samo površinski, već i sve pukotine i šupljine u koje se mogu uvući štetnici. Sve pukotine između prostorija gdje se čuva žito moraju biti zatvorene prozorskih kitom, gipsom ili nekim drugim materijalom.

3. Zidove skladišta obojati uljanom bojom ili nekom glatkom masom.

4. Kompletno skladište mora biti građevinski ispravno bez otećenja. Otvori kroz koje mogu ući ptice ili glodavci trebaju biti zatvoreni. Prozori koji se mogu otvoriti moraju imati mrežu na okvirima.

5. Spriječiti vlaženje podova ili vlaženja uslijed prokišnjavanja krova. Vlaga pogoduje razvoju gljivica koje oštećuju žito.

6. Sve površine objekta gdje se skladišti žito potrebno je poprskati sa insekticidima koji su registrirani za tu namjenu. U Hrvatskoj dozvoli za tretiranje skladišta imaju Actellic 50 EC, Kofumin 308 EC, Kofumin 77 UL, Silico SEC (dijatomejska zemlja). Primjenjuju se dok je skladište prazno, a ukoliko se skladište ne može isprazniti tada je potrebno robu prekriti da ne dođe u kontakt sa insekticidima.

Prije samog spremanja žita potrebno je:

1. Pregledati žito na prisutnost kukaca.

2. Ukoliko su kukci uočeni potrebno je primjeniti neki od insekticida (Actellic 50 EC). Actellic 50 EC primjenjuje se na uskladištenim žitaricama u količini od 8 ml u 0,5-1 litre vode na tonu zrna. Karenca iznosi 63 dana.

Nakon što su žitarice spremljene u skladište potrebno je pratiti temperaturu i vlagu u skladištu. Temperatura mora biti ispod 20 °C, a zrnje smije sadržavati maksimalno 13% vlage.

Zaštita od glodavaca

Uskladišteno žito mamac je za štakore i miševe. Ulaskom u skladišta glodavci kontaminiraju žito. Šokantan je podatak da jedan štakor proizvede oko 15000 "granulica" izmeta i do šest litara urina godišnje, dok jedan miš proizvede 30000 "granulica" izmeta i oko jedne litre urina godišnje. Miševi i štakori prenose bolesti poput kriptosporidoza, toksoplazmora, leptospiroza, bruceloza i salmonelu. Sprječavanje kontaminacije hrane od iznimne je važnosti. Postupak suzbijanja glodavaca naziva se deratizacija. Rabe se gotova sredstva u čvrstu obliku koja sadržavaju mišji mamak i otrov, pod imenom rodenticidi. Deratizacija se provodi i postavljanjem mreža na otvore, upotrebom lovki, mehaničkih klopki i ljepila. U Hrvatskoj se najčešće koristi Ratimor.