pH metar
pH metar
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Kalcifikacija tla - tradiocionalna i neizostavna faza gnojidbe

Biljna hranjiva važna su za normalan rast i razvoj biljaka, a ukoliko su ona nedostupna zbog reakcije tla potrebno je provesti mjeru koja podiže pH tla. Koliko je kalcifikacija tla važan zahvat govori nam prinos kultura. Kalcifikacijom popravljamo strukturu tla čime se povećavaju prinosi, a sama količina koja je potrebna ovisi o pH vrijednosti tla.

Zašto dolazi do kiselosti tla?

Ispiranje kalcija neizbježna je pojava. Neka mineralna gnojiva zakiseljavaju tlo, a naročito dušična jer sadrže nitratni oblik, a nitratni ioni snažno zakiseljavaju tlo.

Kako bi biljna hranjiva bila dostupna biljkama u tlu moraju biti povoljni uvjeti za njihovo usvajanje. Biljka hranjiva usvaja samo iz otopine tla, a ukoliko ona nije povoljne pH reakcije hranjiva postaju nedostupna biljkama. Reakcija tla najbolje se utvrđuje kemijskom analizom i izražava se kao pH vrijednost. Ovisno o vrijednosti pH, tla svrstavamo u tri skupine:

  • alkalno tlo
  • neutralno
  • kiselo

Reakcija prirodnih tala kreće se između 2-10, 5 pri čemu svu sva tla ispod pH 6,5 kisela, a ona iznad 8 alkalna.

Kod većine kultiviranih biljaka kisela i alkalna reakcija tla je nepovoljna jer dolazi do poremećaja u usvajanju biljnih hranjiva iz otopine tla. Reakcija bila, bila kisela ili alkalna direktno ovisi o sadržaju kalcija u tlu, strukturi tla i sadržaju humusa. Ako je pH reakcija tla kisela potrebna je korekcija tla. Mjera za smanjenje kiselosti tla naziva se kalcifikacija, a obavlja se dodavanjem vapnenih materijala, tj. materijala koje sadrže kalcij u visokom postotku. Kalcij smanjuje kiselost tla i povećava plodnost tla, a isto tako je važan biogeni element neophodan za normalan rast.

Područja na kojima godišnje padne više od 800 mm oborina najčešće pate od nedostatka kalcija jer njegovo ispiranje može biti 80-100 kg godišnje.

Obavljanje kalcifikacije

Kalcifikacija se obavlja kada na njivama nema usjeva, a najbolje je u vrijeme zaoravanja strništa. Kada se kalcifikat zaore u strništu, ima dovoljno vremena za njegovu razgradnju i za njegovo miješanje sa zemljištem do proljeća kada će se obavljati sjetva. Najpovoljniji trenutak za provođenje ove mjere je kada je tlo suho, a to obično bude nakon žetve. Kalcifikat je potrebno potpuno promiješati u obradivom sloju što je moguće dublje kako bi bio blizu korijena.

Ovisno o pH vrijednosti tla utvrđenoj kemijskom analizom preporučuju se količine od 1-4 t/ha. Kod nižeg pH tla potrebno je primijeniti veću količinu kalcifikata.

Nakon kalcizacije potrebno je odvojeno unijeti organska i mineralna gnojiva bogata fosforom i mikroelementima.

Kod uzgoja višegodišnjih kultura, kalcizacija se provodi prije meliorativne gnojidbe organskim gnojivom uz obavezno zaoravanje nakon rasipanja po površini. Nakon kalcizacije i organske gnojidbe vrši se mineralna meliorativna gnojidba. Najbolje je kalcizaciju provesti dvije godine prije sadnje, a godinu dana nakon kalcizacije provodi se meliorativna gnojidba mineralnim gnojivima. U rodnim voćnjacima i vinogradima kalcizaciju je najbolje provesti u periodu mirovanja vegetacije, odnosno u zimskom periodu ili početkom proljeća.

Prilagodite pH tla kulturi koju uzgajate

Korekcija pH tla ponavlja se u pravilu 3-4 godine jer nije poželjno u jednoj sezoni reakciju tla dovesti do optimalne za određenu kulturu. Kod unošenja velikih količina kalcifikata dolazi do nagle promjene biološko-fizičko-kemijskih svojstava tla koje mogu izazvati potrebu za nekim drugim korekcijskim mjerama.

U intenzivnoj proizvodnji poljoprivrednih kultura, gdje se korištenjem visokorodnih sorata i hibrida i primjenu mineralnih gnojiva, žele dobiti visoki prinosi visoke kakvoće, kalcizacija je postala neizostavna faza gnojidbe i agrotehnike.

Još iz iste kategorije:
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.