Štete od mraza na marelici
Štete od mraza na marelici
D. Marjanović, mag.ing.agr.
Z. Marjanović

Mraz opet ubire plodove: pomoć marelici

Ovaj članak napisan je kao odgovor na slijedeći korisnički upit:

Listovi marelice na cijeloj grani izgledaju uvenulo. Molio bih savjet oko ovog problema.

Zoran, 26. travnja. 2017. 17:53

I ove godine poljoprivrednici će ponovno zbrajati štetu nakon mraza koji je 23. travnja uništio voćke. Smrznuti plod i cvijet neće se moći regenerirati, a gubitci bi mogli biti veliki.

Nakon hladnog vala koji je prošao Hrvatskom zabilježene su štete na svim voćnim vrstama, a posebno na marelici koja je vrlo osjetljiva na niske temperature. Na niske temperature osjetljivi su netom zametnuti plodovi koji pozebu. Zbog rane cvatnje marelica je vrlo osjetljiva, a štete od mraza pokazivati će se i iduće godine.

Štete od mraza na marelici

Kada dolazi do izmrzavanja?

Čimbenici koji u najvećoj mjeri utječu na izmrzavanje su nedovoljna ishrana voćaka, posebice nedostatak dušika u drugom dijelu vegetacije, nedostatak vode u drugom dijelu vegetacije zbog skladištenja ugljikohidrata u drvu te prerani početak rezidbe.

Oštećenja su vidljiva na generativnim organima (prašnici i plodnice tučka) koji su smeđe boje te u većini slučajeva neće doći do oplodnje i zametanja plodova. To predstavlja veliki problem jer prirod ove godine izostati, a ako se voćka nakon mraza ne tretira pravilno štete mogu biti i naredne godine.

Kako pomoći voćki?

Kako bi štetu sveli na najmanju moguću razinu potrebno je poduzeti agrotehničke i pomotehničke mjere da bi smanjili bujnost voćaka te povećali postotak diferencijacije pupova.

Povećana bujnost javiti će se zbog smanjenog zametanja plodova, pa će voćka sva hranjiva usmjeravati na vegetativan rast. Potrebno je usporiti intenzivan rast mladica jer će u protivnom doći do slabije diferencijacije pupova, a samim time smanjuje se prihod za iduću godinu. Za regulaciju vegetativnog rasta moguće je primjeniti regulatore rasta, tzv. "retardanti" koji smanjuju rast mladica.

Poticanje stvaranja generativnih pupova - od svibnja do kolovoza događa se nevidljiva promjena unutar pupa kada on prelazi iz vegetativne faze u generativnu, a iz generativnih pupova se iduće godine razvijaju cvjetovi. Prije početka samog razvijanja pupova poželjno je povijati grane u vodoravan položaj i ne pretjerano gnojiti dušikom jer se tim postupkom produžava vegetativan rast.

Zelenom rezidbom tijekom svibnja te najkasnije tijekom lipnja potrebno je prikratiti dio mladice kako bi došlo do bolje diferencijacije generativnih pupova, a ujedno će se izbjeći prejaka bujnost.

Borba protiv mraza

Borbu protiv niskih temperatura može se provodi i toplim zrakom. Koriste se strojevi koji rade na principu plinske turbine koja zagrijava zrak, a turbinu pokreće traktor. Prolazak traktorom ne smije trajati duže od 10 minuta, a razmak između prohoda bi trebao biti oko 70 metara (nikako ne više od 140 m). Sa radom je potrebno početi kada je temperatura na +0,5 °C.

Mikro rasprskivači mogu pružiti efikasnu metodu zaštite kišenjem. Kišenjem se stvara ledeni omotač koji prilikom prelaska vode u led oslobađa toplinu te postiže višu temperaturu ispod ledenog pokrivača.

Metoda zaštite dimljenjem ne primjenjuje se baš zbog nepovoljnog učinka na voćku i okoliš, a kod jačeg mraza nije dovoljno za zaštitu.

Spomenuti ću još antistresni preparat Plant Antifrost Protector(PAP) koji štiti voćke od mraza. PAP štiti biljku izvana i pomaže joj povećati otpornost na hladnoću.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.