Kruškina buha
Kruškina buha
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Borba protiv kruškine buhe

Kruškina buha smatra se najvažnijim štetnikom kruške kod nas. Na sam spomen ovog štetnika mnoge velike uzgajivače prođu trnci. Ukoliko je godina kišna, a voćnjak bujan, zaštita od ovog štetnika je vrlo teška

Psylla pyri ili kruškina buha najčešće se javlja u nasadim gdje se kruška uzgaja u niskom uzgojnom obliku.

Kako je prepoznati?

Kruškina buha je kukac veličine 2,5-3 mm, s kratkom širokom glavom trokutastog oblika i velikim očima. Boja varira od narančasto-smeđe do smeđe-crvene sa crnim pjegama. Boja varira i zbog sezonskog dimorfizma pa su proljetni oblici svjetliji, a jesenski tamniji. Stražnje noge su razvijene za skakanje i samo odrasli oblici skaču. Krila su opnasta i u odnosu na ostatak tijela vrlo velika. Ličnike su vrlo sitne, velike svega 1 mm, plosnatog oblika. Na početku su svijetlo žute boje, a kasnije postanu žuto-zelene.

Odrasli oblik (imago) krušine buhe i štete na plodu

Štete

Napada: pupove, lišće i mlade zelene izboje

Izravne štete nastaju zbog sisanja biljnih sokova. Odrasli oblici sišu na pupovima, dok ličinke prva tri stadija najčešće sišu na naličju lišća, a ličinke posljednja dva stadija sišu u pazišcu lista i na zelenim izbojima. Zbog sisanja biljnih sokova na napadnutim organima, dolazi do zastoja u razvoju i deformacije napadnutih organa, a kasnije i do sušenja. Posljedica je slabljenje stabala i razvoj sitnih plodova.

Neizravne štete nastaju zbog naseljavanja gljiva čađavica koje onečišćavaju plodove i smanjuju asimilaciju lišća. Zbog gljiva čađavica plodvi izgledaju prljavi i nemaju nikakvu ekonomsku vrijednost. Također, kruškina buha prenosi fitoplazmoze pa je i to jedna od indirektnih šteta.

Neizravne štete na plodu

Biologija kruškine buhe

Odrasli oblici prezime na skrovitim mjestima u krošnji ili pazušcima pupova ili pukotinama kore. Kada temperature porastu na 5 °C počinju sisati na pupovima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske pojavljuju se već u ožujku. Ženke odlažu jaja na pupove, mlado lišće i peteljke i vrhove mladica. Jedna ženka odloži oko 400 jaja, a interesantno je da ljetne generacije mogu odložiti i preko 1000 jaja. Ličinke se pojavljuju već nakon 7 dana te kreću sa sisanjem sokova i obilno luče mednu rosu. Od travnja do lipnja javljaju se odrasle ljetne forme koje odlažu puno više jaja.

Obično ima 5 generacija.

Zaštita

Zimska primjena insekticida je opravdana ukoliko se metodom 100 udaraca uhvati 50-100 buha. Najbolji uspjeh postiže se kasnim zimskim prskanjem mineralnim uljima ili organofosfornim sredstvima. U suzbijanje valja krenuti kada su temperature više od 10 °C.

Kaolinska glina se u zadnje vrijeme koristi za reduciranje prezimljujuće generacije buha. Ova glina zbog svoje kristalične strukture djeluje iritirajuće na imago pa on odloži puno manje jaja, a isto tako zbog svoje težine neka jaja budu uništena ukoliko dolazi do poklapanja.

Proljetno-ljetna tretiranja koriste se za suzbijanje jaja i ličinki. Za uništavanje jaja najčešće se koriste sredstva na bazi diflubenzurona i teflubenzurona. Kod primjene ovih insekticida vrlo je bitno da jaja budu svježe odložena (bijele boje) jer se sa kasnijom aplikacijom smanjuje smrtnost.

Najefikasniji način borbe postiže se prskanjem ličinki u L1 i L2 razvojnom stadiju i to sredstvima na bazi abamektina i spiridoklofena.

AKTIVNA TVAR SREDSTVO KONCENTRACIJA/DOZA
tiametoksam Actara WG 0,02 %
diflubenzuron Dimilin SC 48 0,025 %
klorpirifos-metil Rely 40 0,09 - 0,125 %
spirotetramat Movento 100 SC 0,12-0,15% (120-150 ml sredstva/100 L vode)
abamektin Vertimec 018 EC 0,05-0,075% uz dodatak 0,25% mineralnog ulja
abamektin Abastate 0,075%
deltametrin Rotor super 500 ml /ha uz utrošak vode 1000 l /ha kod pojave štetnika.
klorpirifos Dursban E-48 0,1 - 0,15

Integrirani pristup zaštite od kruškine buhe ima najbolje rezultate, a sastoji se od:

  • uravnotežene gnojidbe te smanjenju bujnosti voćaka,
  • zimskog tretiranja mineralnim uljem,
  • zimsko-proljetnog tretiranja na početku odlaganja jaja,
  • primjene kaolinske gline,
  • primjene insekticida na tek odložena jaja,
  • prve ličinke suzbijati sa ineskticidom na bazi djelatne tvari tiametkosam (Actara) jer suzbija lisne uši i osice,
  • jaja i mlade ličinke suzbijati uz pomoć abamektina (Abstate) + mineralno ulje,
  • od prirodnih neprijatelja koristi se grabežljiva stjenica Anthocoris nemorum, božje ovčice i zlatooke koje su najaktivnije tijekom ljeta.

Mineralno ulje se ne smije miješati sa sredstvima na bazi kaptana i ditanona zbog fitotoksičnosti.

Visoka učinkovitost insketicida postiže se ukoliko u tretiranje idemo nakon jače kiše koja ispere mednu rosu sa buha.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.