Vinova loza
Vinova loza
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Stolne sorte vinove loze

Stolne sorte grožđa koriste se danas za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl. Mogu se uspješno i rentabilno uzgajati na području Dalmacije, a u sjevernijim krajevima za lokalnu i osobnu potrošnju, uz korištenje sorata I. i II. skupine dozrijevanja, jer sorte ostalih skupina rijetko postignu užitnu zrelost.

Stolno grožđe mora biti što ljepšeg izgleda, jer se ono kupuje "očima". Često puta jedna sorta vrlo skromnih vrijednosti ima dobru cijenu samo zahvaljujući svom izgledu.

Vrlo rane sorte

ČABSKI BISER - jedna od najranijih sorata, dozrijeva u drugoj polovici srpnja. Mali ili srednji grozdovi, neugledni. Malo i neredovito rodi. U svrhu što ranijeg dozrijevanja preporučuju se sunčani položaji, dosta bogatog, ali lakšeg tla. Zreo grozd je malen, zbit i valjkast. Bobica srednje velika, zelenkastožute boje, okruglasta s tankom kožicom. Meso sočno, muškatnog okusa, bujnost osrednja. U svrhu što ranijeg dozrijevanja preporučuju se sunčani položaji, dosta bogatog, ali lakšeg tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Prilagođuje se različitom načinu uzgoja. Otpornost na bolesti je osrednja, afinitet na podloge dobar. Jedna od najranijih stolnih sorata na prostoru naše države čija je vrijednost upravo u ranom dozrijevanju, a ne u nekim općim pozitivnim svojstvima. Lako podliježe napadu osa i pčela i slabo podnosi transport. Grožđe je slatko i ima vrlo finu aromu. Sorta ima jedino lokalni karakter.

EARLY CARDINAL - dozrijeva 10 dana prije Cardinala crvenog. Srednje je velikog grozda, rastresitog, velikih okruglih, crveno ljubičastih bobica, neutralnog okusa. Ima visoku rodnost i značajnu gospodarsku vrijednost.

Rane sorte

CARDINAL CRVENI - gospodarski vrlo važna sorta, uzgaja se u svim dijelovima svijeta. Ima srednje zbijen veliki grozd, velike okrugle bobice, tamno crveno ljubičaste boje, nježnog muškatnog okusa i mirisa. Pogodan je za prijevoz, a užitan je od početka šare do tehnološke zrelosti što mu daje mogućnost berbe tokom tridesetak dana.

KRALJICA VINOGRADA BIJELA - rasprostranjena u svijetu, velikih grozdova, velikih zlatno žutih bobica hruskavog mesa, nježnog muškatnog mirisa. Dozrijeva kad i Cardinal. Srednje visoki uzgoj joj je najprikladniji. Traži kratki rez rodnog drva i jedino u takvom slučaju daje proizvode visoke vrijednosti. Rodnost dobra, ali ne redovna. Slaba otpornost na smrzavice i na bolesti. Afinitet prema podlogama dobar. Transport podnosi osrednje. U našim sjevernim područjima pripisivale su joj se svojstva koja ne posjeduje, naročito ona koja se odnose na veću rodnost, otpornost na bolesti i bolji transport.

PLEMENKA BIJELA - rasprostranjena u kontinentalnoj Hrvatskoj, pogodna i za jelo i za proizvodnju vina. Neredovito rodi zbog osipanja cvjetova. Srednje velikog grozda, okruglih bobica, finog okusa i mirisa.

Srednje kasne sorte

VICTORIA BIJELA - grozd je velik, piramidalan, srednje zbijen, lijepog izgleda, prosječne težine 600-700 g. Bobice su krupne, cilindrično-eliptične, zelenožute boje prosječne težine 10-12 g; kožica je srednje debela, jednolično obojena, slabije pokrivena maškom; meso je hrustavo, najčešće sa dvije sjemenke, okus neutralan. Sorta je bujna, ima dobru rodnost bazalnih pupova, prikladna je za uzgojne oblike velike kao i one manje ekspanzije, dakle može se uzgajati u obliku pergola ili manje razvijenih uzgoja uz žicu. Efektivna rodnost pupova je 1,2. Manje je osjetljiva na Oidium i Botritis. Rodnost je velika, na srednjim uzgojima uz žicu lako postiže prirod od 20 t/ha.

AFUS ALI BIJELI - najcjenjenija stolna sorta, vrlo gospodarski važna sorta, uzgaja se u svim dijelovima svijeta, snažnog rasta, visoke rodnosti, velikih grozdova. Bobice su eliptičnog, nepravilnog oblika, zlatno žute boje, neutralnog i harmoničnog okusa. Zreo grozd velik do vrlo velik, rastresit, čunjast i krilat. Bobice velike, često nejednake, zelenkastožute, opaljene sa sunčane strane, jajolike s otpornom kožicom. Meso gusto, neutralnog okusa. Rast vrlo jak.Traži prisojne položaje i južna podneblja, te lakša i srednje bogata tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Uzgajana u sjevernim područjima često se osipa, daje nejednake bobice i prekasno dozrijeva. Prilagođuje se na sve oblike uzgoja, iako najbolje uspijeva na pergolama. Traži dugi rez i srednja opterećenja. Rodnost vrlo dobra. Otpornost na smrzavice osrednja, na bolesti dobra, afinitet za podloge dobar. Izrazito stolna sorta za Mediteran, za sjeverna područja se ne preporučuje.

MUŠKAT HAMBURG - veliki krilati grozdovi, srednje velike jajolike bobice, neujednačene, plavo ljubičaste boje, s izraženim muškatnim mirisom i skladnim okusom. Zreo grozd velik, čunjast, granat i rastresit. Bobice velike, plavoljubičaste boje često neujednačeno obojene, jajastog oblika s dosta tankom kožicom. Meso srednjegusto, finog muškatnog mirisa. Traži prisojne položaje s lakšim i srednjebogatim tlima. Cvatnja i oplodnja normalna u povoljnim uvjetima, sklon osipanju. Zori u trećoj dekadi rujna. Prilagođuje se svim načinima uzgoja. Zahtijeva kraći rez rodnog drva i srednje opterećenje. Veća opterećenja i dugi rez imaju za posljedicu nejednolično dozrijevanje. Rodnost mu je osrednja do dobra. Otpornost na smrzavice i bolesti dobra. Afinitet za podloge dobar.

Kasne sorte

ITALIJA BIJELA - zreo grozd velik do vrlo velik, valjkastočunjast, zbit, često sa sugrozdićem. Bobice vrlo velike, jajolike, zelenožute do tamnožute, sa sunčane strane brončaste, čvrsto spojene na stapčicu. Kožica otporna. Meso gusto, ugodnog lagano muškatnog okusa. Rast vrlo bujan. Rano tjera. Zahtijeva tople i sunčane položaje te dosta plodno i propusno tlo. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva krajem III razdoblja. Najviše voli visoke načine uzgoja, posebno pergole, te dugi rez rodnog drva sa srednjim opterećenjima. Rodnost joj je stalna i velika. Otpornost na smrzavice joj je slaba i osjetljiva je na pepelnicu.

DRENAK CRVENI - vršci mladica zelenoružičasti, gusto pahuljasti. Cvijet funkcionalno ženski. List vrlo velik, širok, golog lica i vunastog naličja. Grozd velik, dugačak, zbit, valjkast ili čunjast. Bobica srednje velika, crvene ili ljubičaste boje, jajolike i na kraju zašiljene. Kožica čvrsta i debela, meso tvrdo i nesočno, rast vrlo bujan. Traži tople i južne položaje te bogata tla. Cvatnja i oplodnja dosta nesigurna zbog ženskog cvijeta te zato traži mješoviti nasad. Voli dugi rez i visoki uzgoj. Dobra otpornost na bolesti.

Vrlo kasne sorte

KRIVAČA BIJELA - grozd srednje velik do velik, srednjerastresit. Bobice velike, zašiljene i krive, zelenožute. Kožica tanka, meso gusto, neutralnog okusa, rast bujan. Traži tople i zaklonjene položaje, te duboka, plodna i pjeskovita tla. Sklona osipanju u cvatnji ako su nepovoljne vremenske prilike. Voli visoke uzgoje i srednje dugi ili kratki rez. Nije previše otporna na bolesti, rodnost joj je ovisna o oplodnji.

MUŠKAT ALEKSANDRIJSKI - grozd velik do vrlo velik, rastresit, čunjast. Bobice velike, jajolike, žutozlatne boje. Kožica čvrsta, otporna; meso gusto, izrazito muškatnog okusa. Rast bujan.Traži južna i vrlo topla podneblja uz propusna i bogata tla. U nepovoljnim uvjetima sklon osipanju. Prilagođuje se svim načinima uzgoja naročito povišenim i visokim. Traži kraći rez. Rodnost dobra. Dosta otporan na bolesti osim na pepelnicu. Stolna sorta visoke kvalitete, no koristi se vrlo uspješno za sušenje, a katkad i za popravak drugih vina zbog svoje vrlo izražene muškatne arome. Dobro podnosi transport. Proizvode vrlo visokih vrijednosti može dati samo u vrlo toplom podneblju.

Besjemene sorte

Uglavnom se uzgajaju za proizvodnju suhica (grožđica) i za jelo u svježem stanju.

SULTANINA BIJELA - najpoznatija i najzastupljenija besjemena sorta u svijetu.

CORINTH BIJELI

PERLETTE BIJELA

PERLON CRVENI - grozd je velik, tupasto konusan, krilat, poluzbijen, prosječne težine 700 g; bobica srednje eliptična ili jajolika; kožica dosta tanka prekrivena maškom, boje crveno-ljubičaste; meso čvrsto, neutralnog okusa. Besjemena sorta, sjemenke u začetku su jedva vidljive, mekane.

NERONA CRVENA

Još iz iste kategorije:
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.