Proljeće u vinogradu
Proljeće u vinogradu
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Propušteni radovi u vinogradu

Tokom veljače mogu se obaviti svi propušteni radovi u vinogradu poput kopanja jama, vađenja starih i osušenih čokota, gnojidba stajnjakom i kompleksnim mineralnim gnojivom, nabava cijepova i pripravaka za zaštitu bilja.

KOPANJE JAMA

Vrijeme sadnje ovisi o klimatskim uvjetima, tipu tla i načinu proizvodnje sadnog materijala. U sjevernim vinogradarskim područjima sadnja praktično počinje oko 15. ožujka i može trajati sve do kraja travnja. Jame kopamo u obliku trokuta, kruga ili četverokuta. Promjer iskopanih jama treba biti 30 - 40 cm, a dubina 40 - 50 cm. Jama mora biti 10 - 15 cm dublja od dužine cijepa.

VAĐENJE STARIH I OSUŠENIH ČOKOTA

Vađenje se može obaviti plugom.

GNOJIDBA STAJNJAKOM i KOMPLEKSNIM MINERALNIM GNOJIVIMA

Osim redovne gnojidbe mineralnim gnojivima, vinograde treba povremeno gnojiti i stajskim gnojem To je vrlo važno radi održavanja dobre strukture zemljišta i njegove rahlosti. Ukoliko se gnojidba stajnjakom ne bi provodila ili se organska tvar u zemljištu vinograda ne bi nadoknadila na neki drugi način zemljište bi s vremenom postalo sve zbijenije, pa bi njegova obrada bila znatno teža. U godini u kojoj se primjenjuje stajnjak, količine mineralnih gnojiva mogu se smanjiti za trećinu, jer npr. 100 kg stajskoga gnoja sadrži samo 60 dkg čistoga kalija, s toga samo stajski gnoj ne može potpuno zadovoljiti potrebe vinove loze na kaliju.

Unatoč tome što se gnojidba stajnjakom može provoditi i u ovom dijelu godine, stajnjak je najbolje unijeti u tlo u jesen odmah nakon berbe.

U proljeće se obrada zemljišta izvodi plitko, gnojiva koja se tada primijene stavljaju se daleko od korijena. Stoga kod proljetne gnojidbe kompleksnim gnojivima loza može potpunije iskoristiti samo dušik, a fosfor i kalij ostaju u zemljištu kao rezerva za korištenje u slijedećim godinama.

Sve ovo nedvosmisleno pokazuje da jesenska gnojidba vinograda omogućava bolju ishranu loze.

NABAVA CIJEPOVA

Treba se kloniti nabave službeno neetiketiranih cijepova nepoznatog podrijetla i bez ikakvog jamstva u pogledu podloge, sorte i zdravstvenog stanja. Vinogradar ne može biti siguran predstavlja li kupljeni cijep deklariranu sortu i podlogu, kakve je kakvoće (zrelost i sraslost spojnog mjesta), a pogotovo kakvog je zdravstvenog stanja. Cijep koji je poželjan za sadnju mora imati 3 dobro razvijena obrasla korjena, neoštećen korijenov struk, dobro sraslo spojno mjesto. Također mora biti potpuno zdrav bez pojave plijesni, truleži ili raka na korijenu ili korijenovu struku.

NABAVA ZAŠTITNIH SREDSTAVA

Stupanjem na snagu Pravilnika o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida i Zakona o održivoj uporabi pesticida, od 26.11.2015. nije moguće kupiti sredstvo za zaštitu bilja bez položenog ispita. S obzirom da je suvremena proizvodnja poljoprivrednih proizvoda teško zamisliva bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja, poljoprivrednicima je bilo jasno da moraju položiti tečaj o sigurnom rukovanju s pesticidima i pravilnoj primjeni pesticida.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.