Spriječite pojavu kloroze na vinovoj lozi

Što je to kloroza i koji su joj simptomi?

Kloroza ili žutica oboljenje je vinove loze uslijed čega dolazi do žućenja površine lista, a nervatura ostaje zelena. List često podsjeća na osušeni list duhana, rubovi se savijaju prema unutra i izgledaju kao oprženi. Listovi gube boju, ne razvijaju se, ostaju maleni, izboji su kratki i tanki dok se korijen razvija postrano i njegove dlačice odumiru. Zbog smanjenje asimilacijske površine zaostaje rast grožđa, a osim toga, zbog zaostajanja u razvoju, slabije biljke nakon nekoliko godina ugibaju.

Razlikujemo tri glavna uzroka ove bolesti:

• žutica zbog loših vremenskih uvjeta,
• žutica zbog zbijenosti tla i
• žutica uzrokovana manjkom slobodnog željeza ili nekog drugog mikoelementa.

Žutica koja je uzrokovana lošim vremenskim uvjetima ne pričinjava veće štete za razliku od one koja je nastala zbog zbijenog tla. Ukoliko je obrada tla bila loša i tlo se još jače zbilo, bolest se može ponavljati svake godine.

Do kloroze dolazi zbog nedostatka pojedinog mikroelementa poput željeza, magnezija, cinka, mangana ili bora. Kako loza iz tla uzima veliki broj iona metala i kada joj ti bioelementi nisu dostupni, nastupa kloroza. Ovisno o tome koja vrsta iona metala nedostaje govorimo o manganovoj (Mn), kalcijevoj (Ca), borovoj (B), najčešće željezovoj (Fe) ili nekoj drugoj klorozi. Žutica uzrokovana manjkom slobodnog željeza u tlu najčešće se javlja u tlima bogatim vapnom (npr. laporasta tla).

Neodgovarajuća podloga također može izazvati pojavu kloroze jer neke podloge ne podnose prisutnu količinu fiziološki aktivnog vapna tlu. Podloge poput V. riparia x V. berlandieri Kober 5BB, 420A i SO4 imaju relativno visoki stupanj otpornosti na prisutno aktivno vapno u tlu, kod nekih se kloroza pojavljuje kada je taj sadržaj i znatno manji (npr. kod podloge Rupestris du Lot), dok je samo manji broj loznih podloga (primjerice europsko-američki križanac Chasselas x Berlandieri 41B) sposobno podnositi taj sadržaj aktivnog vapna u tlu i kada on doseže 40%.

Biologija

Klorozu pojačava loše vrijeme koje smanjuje asimilaciju, a obilne kiše uzrokuju još veći nedostatak kisika u tlu. U izrazito vapnenastim tlima može biti dosta željeza, ali ga suvišak vapna veže u željezne spojeve koji su biljci nedostupni pa ih korije ne može usvojiti. Željezo je biljci potrebno za tvorbu klorofila (lisnog zelenila), iako klorofil ne sadrži željezo nego magnezij.

U proljeće vinova loza ima dovoljno željeza pa se klorofil stvara u dovoljnoj količini, no u doba bujnog rasta (lipanj) količina se smanjuje pa listovi žute. Jaka gnojidba nedovoljno zrelim stajskim gnojem može dovesti do žutice vinove loze, jer se takav gnoj u tlu jako i brzo rastvara, pa mikroorganizmi koji obavljaju rastvaranje, intenzivno dišu i izlučuju ugljični dioksid koji se s vodom veže u ugljičnu kiselinu, koja također pretvara željezo u tlu biljci nepristupačan oblik.

Postupanje kod prvih opaženih znakova kloroze

Kada se zapaze prvi znaci kloroze tlu je potrebno dodati pripravke koji će lozi pomoći u usvajanju nedostajućeg elementa. Kod pojave željezove kloroze potrebno je dodati helatni željezov preparat (heterociklički spoj u kojem je vezan metal Fe) koji se može dodati i folijarno. U nedostatku takvih pripravaka moguće je dodati zelenu galicu (željezov sulfat, FeSO4 u koncentraciji od 10% u vodi, najviše do 10 L po trsu i to obvezno zimi).

Najpovoljnije vrijeme za gnojidbu gnojivima koji sadrže željezo je jesen ili rano proljeće prije nego loza krene. Folijarno se može primjeniti FERTINA FE koja sadrži 4,5% željeza u obliku FeSO$ i 1,5 % željeza u obliku kelata.

Primjenjuje se u koncentraciji 0,2-0,3 % sa razmakom prskanja 10-14 dana,a može se primjeniti istovremeno sa zaštitnim sredstvima.