Vinograd u jesen
Vinograd u jesen
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Jesenska gnojidba vinograda

Nakon berbe u vinogradu, jedan od važnijih poslova je gnojidba. Poželjno je svake godine vinograd pognojiti mineralnim gnojivima koja se zaoravaju.

Razlozi za jesensku gnojidbu

Jesenskom gnojidbom vinograda postiže se brže i potpunije djelovanje gnojiva jer se ono dubokom obradom tla približi korijenu pa ih on može potpunije iskoristiti. Osnovna gnojidba u jesen važna je na tlima koja su siromašna fosforom i kalijem iz razloga što se ta dva elementa sporije kreću i teško premještaju u tlu. Osim navedenog, ukoliko jesensku gnojidbu obavimo zajedno sa dubokom obradom tla omogućavamo nakupljanje vode i vlage koje imaju povoljan utjecaj na strukturu tla. Također, korijen tijekom zime raste i uzima hranjiva koja su mu dostupna te ih koristi za stvaranje zaliha u korijenu i starim nadzemnim dijelovima trsa, a na proljeće se ta hranjiva koriste za rast i razvoj mladica, formiranje pupova itd. Uz osnovnu gnojidbu vinograda gdje se unose gnojiva sa naglašenim sadržajem fosfora i kalija (npr. NPK 7-20-30 ili 5-20-30), u jesenskim rokovima poželjno je obaviti gnojidbu sa organskim gnojivima (stajski gnoj) i to svake četvrte godine. Stajski gnoj je važan jer održava dobru strukturu zemljišta. Gnojidba stajnjakom sprječava zbijanje tla koje se događa uslijed gubitka organske tvari u tlu. Koristiti treba zreli stajski gnoj jer je njegovo djelovanje najveće. U godini kada se primjenjuje stajnjak može se smanjiti količina mineralnih gnojiva i to za trećinu jer 100 kg stajskog gnoja sadrži 60 dag čistog kalija. Obično se na jedan hektar stavi 40-50 tona stajnjaka.

Sam stajnjak ne može u potpunost zadovoljiti potrebe vinove loze.

Vinova loza za prinos od 10 t/ha treba oko:

  • 120 kg dušika,
  • 100 kg fosfora,
  • 170 kg kalija

što znači da je u jesenskoj gnojidbi potrebno dodati oko 400 kg/ha NPK 7-20-30 ili 5-20-30, a oko 600 kg/ha NPK 7-14-21.

Gnojiva koja sadržavaju približno iste količine fosfora i kalija potrebno je koristiti na tlima koja su siromašna sa fosforom, a bolje opskrbljena kalijem, dok gnojiva koja sadrže više kalija, a manje fosfora pogodna za gnojidbu loze na svim tlima koja su podjednako opskrbljena fosforom i kalijem.

Vinograd nakon berbe

Mladi vinogradi i gnojidba

Mlade vinograde u drugoj godini u jesen ne treba gnojiti jer koriste fosfor i kalij iz melioratvne gnojidbe, već se samo u proljeće obavi dušična prihrana preko tla. U trećoj godini se nastavlja sa redovitom gnojidbom.

Zatravljeni vinogradi i gnojidba

U zatravljenim vinogradima gnojidba se obavlja raspiranjem gnojiva po cijeloj površini. Količina gnojiva nije ista kao kod vinograda u kojem se vrši obrada tla. Kod zatravljenih vinograda količina utrošenog gnojiva je 30-35 % veća jer se moraju podmiriti zahtjevi za biljnim hranjivima travnatog pokrivača i vinograda. Uspjeh gnojidbe može izostati ukoliko trava nije redovito košena jer je trava dodatan prilog hranjivima i zaštiti vlage u tlu. U zatravljenim vinogradima poželjno je koristiti podrivač sa ugrađenim deponatorom gnojiva.

Još iz iste kategorije:
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završetka fakulteta radila je kao voditelj proizvodnje, te savjetnik u prodaji pesticida.