Ličinka
Ličinka
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Šimširov moljac - invazivni štetnik koji uništava ukrasno bilje

U posljednje vrijeme sve više slušamo o štetama na šimširu i ostalom ukrasnom bilju u vidu potpune defolijacije. Ukoliko ste se i vi susreli sa ovim problemom, moramo vam reći da je velika vjerojatnost da je vaše bilje napao šimširov moljac.

Šimširov moljac je invazivna strana vrsta porijeklom iz Azije. Ovaj leptir je u Europi prvi put zabilježen u Njemačkoj 2006. godine, a sumnja se da je unesen sadnicama šimšira upravo iz Kine. Vrlo se brzo širi te je potvrđen u 18 europskih zemalja.

Šimširov moljac je leptir bjeličaste boje. Mlade gusjenice su svjetlo zelene boje i zadržavaju se u unutrašnjosti gdje se hrane unutrašnjošću lista. Starije gusjenice su zelene boje s karakterističnom debelom crtom crtom i tankim bijelim prugama i crnim točkama na leđnoj strani. Dužine su do 4 cm. Odrasli leptiri imaju raspon krila oko 4 cm, krila imaju smeđi rub oko bjelkastih krila i dugačka ticala. Tijelo letira je bijelo, glava tamno smeđa

Mlade gusjenice hrane se samo gornjom stranom lista, dok starije gusjenice jedu lišće, zelene izbojke i koru što narušava estetski izgled biljke. Šimširov moljac se vrlo lako prepozna po svilenkastim zapercima i svilenim nitima (paučini) na šimširu. Štete koje radi uzrokuju potpunu defolijaciju odnosno gubitak lišća te posljedično njegovo sušenje. S obzirom da je šimšir vrlo česta ukrasna biljka, te ujedno i najprodavanija vrlo se brzo širi trgovinom zaraženim sadnicama. Upravo zbog šteta koje čini u vidu potpune defolijacije ukrasnog bilja, šimširov moljac predstavlja opasnu prijetnju ljepoti naših okućnica i gradova.

Kukuljica

Imago

Štete od šimširovog moljca

Suzbijanje šimširovog moljca

Kako bi što uspješnije suzbili ovog štetnika rano otkivanje istog je imperativ. Razmicanjem grana šimšira kontroliramo biljke i pratimo unutrošnjost jer su tamo vidljive prve štete i mlade gusjenice. Mlade gusjenice zadržavaju se u unutrašnjosti biljaka šimšira jer su tamo dobro zaštićene. Kako se povlače prema vanjskim dijelovima biljaka, štete postaju sve veće i vidljive, a tada je već prekasno za bilo kakvu intervenciju jer je došlo do gubitaka skoro svih listova. Dakle, pravovremeno otkrivanje zaraze vrlo je bitno kako bi spriječili daljnje štete. U tome vam mogu pomoći lijevak lovke i feromoni.

Lijevak lovke

Insekti upadaju kroz lijevak u spremnik lovke. Lovka se može primjenjivati tokom čitave sezone s redovitom izmjenom feromona. Međutim, lovka se može koristiti ISKLJUČIVO za one VRSTE za koje se koristila i prije. Ovaj se dizajn preporučuje za hvatanje velikih količina kukaca. Posebno je pogodan za hvatanje većih moljaca (Noctuidae, Cossidae, Šimširov moljac, itd). Za razliku od ljepljivih lovki, ova lovka ne gubi efikasnost ukoliko se koristi u prašnjavim područjima. Održavanje: Zamjena feromona svakih 4-6 tjedana. Lovka ima visoku sposobnost hvatanja. Njena učinkovitost se održava čak i kada privlači vrlo veliki broj insekata. Može se koristiti i kao mjera masovnog ulova u kontroli populacije štetnika.

Feromoni

Uz to, pomoću feromona možete izravno suzbijati moljca i to metodom konfuzije (zbunjivanja). Feromoni intenzivno ispuštaju mirise koji bune mužjake pa oni postanu zbunjeni i ne uspiju oploditi ženku pa ona polaže sterilna jajašca što uvelike snizi populaciju štetnika.

Kemijsko suzbijanje

Kemijsko suzbijanje sa insekticidima efikasno je dok su gusjenice mlade i nisu zaštićene u zapretku. Jednom kada naprave zapredak, učinak prskanja je slab jer insekticid teško dopire do njih, preporuča se prekriti biljku sa folijom dan-dva. Iz Savjetodavne službe preporučuju protiv mladih gusjenica šimširovog moljca primjenu tiakloprida (Calypso 480 SC 0,02-0,03 %) i/ili metoksifenzoida (Runner SC 0,04-0,05 %). Za prvo prskanje može se koristiti pripravak Runner SC , a kasnije tijekom vegetacije, ako bude potrebno, mješavinu dva insekticida iz različitih kemijskih skupina: npr. iz skupine neonikotinoida Calypso SC (0,03 %) (tiakloprid) + jedan sintetski piretroid, npr. Fastac 10 EC ili Decis 2.5 EC (0,05 %) (deltametrin).

Još iz iste kategorije:
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.