Surfinia
Surfinia
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Sačuvajte ljepotu balkonskog cvijeća

Lipanj je mjesec kada balkonske cvatuće ljepotice pokažu svu svoju raskoš, no vrlo je bitno u ovom trenutku pružiti im pravu njegu kako bi one bile što duže lijepe.

Unatoč maloj količini supstrata u posudama, balkonske biljke mogu bujno cvasti tijekom čitave sezone. Kako hranjiva koja se nalaze u supstratu nisu dovoljna, zalijevanje sa dodatkom gnojiva je vrlo bitno jer na ovaj način vraćamo hranjiva koja je biljka iznijela iz supstrata.

SAVJETI KAKO DA BALKONSKO BILJE BUDE DUŽE LIJEPO I RASKOŠNO

Obavezno prihranjujte

Cvjetovi će biti ljepši i bujniji ako u vodu kojom zalijevamo dodamo gnojivo. Visokokvalitetno gnojivo Plantella cvijet ima dodanu organsku komponentu koja potiče bujniji cvat. Uz sva potrebna hranjiva sadrži i morske alge koje povećavaju otpornost biljaka na stres, a ujedno daju sjajniji i bujniji izgled sobnom i balkonskom bilju.

Uslijed zalijevanja može se dogoditi da se supstrat na površini tegla slegne, u tom slučaju poželjno je dodati petkomponentne zemlje Plantella balkonia.

Za popularne pelargonije i surfinije preporuča se korištenje gnojiva Plantella za pelargonije ili Plantella za surfinije koja omogućavaju uravnoteženu ishranu tako da biljka u svakoj fazi razvoja dobije dovoljne količine potrebnih hranjiva.

Provodite zaštitu od najčešćih bolesti i štetnika

Sivu plijesan najčešće se javlja na fuskijama, ali napada i sve vrste petunija i surfinija. Može se pojaviti u bilo koje doba razvoja biljaka. Na laticama cvjeta razvijaju se bjele pjege, a latice sa vremenom posmeđe. Posebno su osjetljivi ostarjeli cvjetovi koje treba redovito uklanjati. U hladnim uvjetima sa dosta oborina siva plijesan pojaviti će se na svim mjestima gdje je biljka mehanički oštećena. Vrlo se lako otklanja Bio plantellom natur F ili Vivera vertimecom, a suzbijanje se još provodi sa fungicidima-botriticidima kao što su Teldor SC 500, Quadris i Switch 62,5 WG.

Siva plijesan na stabljici fuksije

Lisne uši redovito se pojavljuju na surfinijama svake godine. Uzrokuju velike štete sisnjem, pa ako se na vrijeme ne otkriju surfinije gube svoju ljepotu. Za smanjivanje populacije lisnih uši preporučuje se stavljanje žutih ljepljivih ploča, a nakon što opazite prve lisne uši na listovima ili izbojima, čitavu biljku poprskajte insekticidima poput Calypso ili Confidor ili bio insekticidom Bio plantella kenyatox verde. Bio plantella kenyatox verde suzbija i bijelu uš.

Priprema sredstva Bio plantella kenyatox verde:

7-8 ml koncentrata potrebno je razrijediti u 10 litara vode i dobro promiješati te poprskati po biljkama gdje su se pojavili štetnici. Za najbolji učinak potrebno je prskati ujutro ili navečer kada je sušenje sporije pa je učinkovitost insekticida veća.

Lisne uši

Grinje se najčešće javljaju ukoliko je ljeto vruće i suho. Dovode do bljedila lista, a biljka zaostaje u rastu te cvatnja izostaje. Na donjoj strani lista uočavaju se paučinaste prevlake po kojima se kreću sitne grinje (pregled je potrebno izvršiti povećalom).

Hrđa na pelargonijama najopasnija je bolest pelargonija. Javlja se kod nižih temperatura, a biljke mogu do kraja ljeta ili jeseni potpuno propasti. Ova bolest manifestira se okruglim pjegicama koje se pojavljuju na gornjoj strani lista, a na donjoj strani pojavljuju se sitni mjehurići iz kojih izlazi prašina (spore kojima se bolest širi). Bolest se uspješno suzbija fungicidom Vivera quadris. U kućnim uvjetima zaštita se sastoji od otkidanja zaraženih listova prije pucanja pustula, zalijevanja samo ujutro, izbjegavanja preguste sadnje i samo u krajnjem slučaju kemijske zaštite, za što se koristi folijarno prskanje s Quadrisom ili Ortivom.

Hrđa je jedna od rjeđih bolesti na petunijama i surfinijama.

Hrđa na pelargoniji

Njegujte oštećene biljke

Ukoliko je biljka oštećena tučom ili vjetrom, potrebno ju je orezati do zdravih dijelova. Nakon orezivanja preporuča se prskanje vitaminskim kompleksom i stimulatorom rasta poput Bio plantella vita.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.