Sjetva ozimog ječma

Ječam se na području Republike Hrvatske nedovoljno proizvodi, a razlozi vjerojatno leže u nižim prinosima u odnosu na pšenicu.

Ječam je karakterističan za uzgoj zbog svojega kraćeg svjetlosnog stadija u odnosu na druge žitarice i kao takav brže prolazi prve etape organogeneze. Brzi prelazak tih etapa u direktnoj je korelaciji između IV etape i produktivnosti (potencijalnog prinosa). Za ovu etapu karakteristično je zametanje klasića, klasovi su jednocvjetni, a spomenuta korelacija između produktivnosti i same etape odnosi se na vremensku dužinu trajanja. Jedna od glavnih agrotehničkih mjera, s najvećim direktnim utjecajem na dužinu trajanja IV etape organogeneze, samim time i povećanje potencijalnog prinosa, je rok sjetve. (Preuzeto sa savjetodavna.hr)

Uvjeti uzgoja ječma

Temperatura, voda i tlo

U odnosu na pšenicu, ječam ima skromnije zahtjeve prema vlazi i toplini. Tijekom vegetacije dovoljno mu je 450 mm oborina. Klija pri temperaturi 1-2 °C, a optimalna temperatura je 15 °C. Nakon procesa kaljena podnosi temperature do -20 °C. U odnosu na druge žitarice, ječam ima slabije razvijen korijen pa je osjetljiviji na tla slabije kvalitete. Za uzgoj treba birati tla gdje nema zadržavanja voda. Optimalan pH iznosi 6,5 - 7,2.

Agrotehničke mjere

Plodored

Najbolje predkulture su krumpir, suncokret, uljana repica, šećerna repa i zrnate kulture. Uzgoj ječma iza djetelinsko-travnih smjesa (DTS) i kultura koje su intenzivno gnojene dušikom treba izbjegavati.

Obrada tla

Ovisno o predkulturi ovisiti će osnovna obrada. Kod ranijih predkultura obično se vrše dva oranja. Pliće oranje obavlja se odmah iza žetve predkulture, a dublje oranje (osnovno) 2-3 tjedna pred sjetvu na dubinu do 25 cm. Osnovno oranje često se provodi i pred samu sjetvu. Uz oranje svakako je preporučljivo zaoravanje mineralnih gnojiva.

Dopunskom obradom tla pomoću tanjurača, drljača ili roto drljača potrebno je stvoriti usitnjeni sjetveni sloj, a ispod sjetvenog sloja poželjna je malo krupnija struktura jer ječam voli dobro slegnuto tlo

Gnojidba

Gnojdba ječma planirana je prinosom, a najsigurniju gnojidbu možemo odreditit pomoću analize tla.

Okvirne količine potrebnih gnojiva

Gnojidba se može obaviti stajskim gnojivima i kompostima, ali i drugim gnojivima organskog podrijetla. Prva prihrana obavlja se odmah nakon zime u fazi busanja ječma. Druga prihrana obavlja se samo ako je potrebno i to u fazi vlatanja sa 20-30 kg/ha čistog hranjiva. Količina krutog gnojiva po hektaru treba iznositi 10-15 t. Gnojibda sa dušikom je specifična zbog nježne građe ječma pa ne voli velike količine ovog hranjiva jer postoji velika vjerojatnost da polegne. *Kemijska industrija pokušava doskočiti ovome problemu korištenjem regulatira fiziološkog rasta čija je svrha smanjiti dužinu internodija stabljika i poticanjem rasta u širinu čime stabljika postaje čvršća. Gnojidbu treba obaviti za vrijeme oblačnog vremena ili rano ujutro kako bi spriječili hlapnjenje hranjiva.

Okvirni režim gnojidbe

Gnojidba ozimog dvorednog ječma

Gnojidba ozimog višerednog ječma

Izbor sorte

Kod odabira sorte ječma moramo znati u koju svrhu ćemo ga koristiti. Za proizvodnju piva koristi se dvoredni ječam, dok za hranidbu stoke potrebno je odabrati četveroredac ili šesteroredac. Preporučuje se sijati sjeme krupnije frakcije.

Sjetva ječma

Optimalni kalendarski rok za sjetvu ječma je od 01.10.-10.10. Sije se sijačicom na razmak redova 8-10 cm. Gustoća sklopa je 300-500 klijavih sjemenki/m2. Dubina sjetve je 3-5 cm.

Primjer izračunavanja sjetvene norme:

• sorta Zlatko (sjetveni sklop 450 klijavih sjemenki / m2)
• AM (masa 1000 sjemenki) = 45 g
• Klijavost = 95 %
• Čistoća = 99 %

$$sjetvena norma = {450 \times 45 \over {{95 \times 99} \over 100} } = {20250 \over 94.05 } = 215 kg/ha .$$

Preuzeto sa savjetodavna.hr.

Sjetvenu normu treba povećati do 10 % ovisno o kvaliteti predsjetvene pripreme tla.

Sjetva ozimog ječma nakon 15.10. nikako nije preporučljiva.

Žetva ječma

Da bi se izbjeglo sušenje, žetvu je potrebno obaviti kada je vlaga 14%.