Priprema presadnica povrća za presađivanje na otvoreno

Presađivanjem uzgojenih presadnica najčešće se uzgajaju biljke koje potječu iz toplijih krajeva i odgovara im viša temperatura zraka. Tako se u našim krajevima najčešće uzgaja rajčica, paprika, patlidžan, tikvice te neke salate.

Priprema presadnica koje su rasle u stakleniku ili plasteniku podrazumijeva snižavanje temperature u zaštićenom prostoru te redovito provjetravanje. Temperaturni uvjeti u zaštićenom prostoru utječu na porast, prinos i kvalitetu presadnica. Kod preniske temperature biljke imaju kratko stablo, listovi su manji i tamnozelene boje, a peteljka (lisna drška) im je ljubičaste boje. Biljke koje su izložene niskim temperaturama kasnije procvjetaju, a oplodnja je slabija.

Sa druge strane, visoke noćne temperature povećavaju trošenje organske materije biljke, internodiji su izduženi, listovi krhki i nježni. Noćne temperature kao i temperatura za vrijeme oblačnih dana treba niti 4-5 °C niža od dnevnih temperatura.

Kod presađivanja presadnica na otvoreno, temperatura tla bi trebala biti 3°C viša danju, odnosno niža noću u odnosu na temperaturu zraka. Temperatura tla je stabilnija od temperature zraka i veća je u površinskom sloju.

Ukoliko bi biljke nepripremljene izašle na otvorenu površinu, zbog neusklađenosti temperature zraka i tla te zbog pretrpljenog šoka, počele bi zaostajati u razvoju. Tada listovi venu jer biljka ne može usvojiti dovoljno vode zbog usporene aktivnosti korijena.

Slične promjene nastaju i pri prelasku iz sunčanog dana u oblačni, kada zbog više temperature zemljišta korijen biljke intenzivno diše trošeći produkte fotosinteze, pa biljka strada zbog nedostatka hranjiva.

Metode snižavanja temperature zraka

• Ventilacija (provjetravanje)
• "Fan-jet" sustav hlađenja
• Zasjenjivanje
• Kišenje krovova
• Zamagljivanje
• Adijabatsko hlađenje

Ventilacija je uobičajena metoda snižavanje temperature zraka. Provjetrava se pomoću otvora duž bočnih strana plastenika i staklenika u visini od oko 70 cm tako da se umanji izravan utjecaj hladnog zraka na biljke. Na objektima koji imaju otvore duž krovnih stranica otvaraju se jedna ili obje stranice na vršnom dijelu krova. provjetravanje je najbolje obavljati između 11 i 17 sati

"Fan-jet" sustav hlađenja radi na principu uvlačenja vanjskog zraka te ga predaje ventilatoru ""fan-jet" uređaja koji ga protiskuje dalje kroz perforirano plastično crijevo uzduž lađe. Na taj način postiže se miješanje vanjskog zraka sa unutarnjim uzduž prostora.

Zasjenjivanje se najčešće vrši bojanjem krovnih površina bijelom bojom (vapneno mlijeko sa škrobom), a isto tako se može zasjeniti pomoću različitih materijala (trstika, celulozni materijal, polimerne mreže raznih boja, energetske zavjese s aluminijskim folijama).

Kišenje krovova i zamagljivanje daje vrlo kratkoročne rezultate te se kod nas ova metoda ne provodi u velikoj mjeri.

Adijabatsko hlađenje je najefikasnija metoda snižavanja temperature. Na jednoj čeonoj strani su postavljeni ventilatori koji izbacuju topli zrak, a na drugoj je porozna ploča niz koju se cijedi voda. Crpka niskog pritiska potiskuje vodu u perforirani kanal na gornjem rubu ploče, a voda se vraća u u spremnik putem kanala na donjem rubu ploča. Ventilatori i crpka se istovremeno uključuju putem termostata. Za vrijeme rada ovog sustava svi otvori zaštićenog szstava moraju biti zatvoreni i zabrtvljeni čime se postiže podtlak.