Gusjenica na plodu lubenice
Gusjenica na plodu lubenice
D. Marjanović, mag.ing.agr.
Milan Franić

Gusjenice prave štetu na nasadu lubenice

S porastom temperatura povećalo se brojno stanje gusjenica koje grickaju zelenu masu. Obilaskom nasada lubenice uočene su pojave gusjenica sovica koje prave velike štete na kori, a pravo vrijeme suzbijanja je prije nego se one ubuše u plod.

U zemljištu najveće štete pričinjavaju gusjenice noćnog leptira pod imenom Spodoptera ornithogalli. Ova vrsta aktivan je od ranog proljeća pa sve do kasne jeseni, a razvija i do 4 generacije. U periodu od 30ak dana iz jajašca se razvije odrasla jedinka. Sovice su veliki noćni leptiri raspona krila 3-4,5 cm. U povoljnim uvjetima mogu preletjeti i do nekoliko tisuća kilometara. Zbog svoje iznimne plodnosti sposobna je u jednom trenu izbaciti do 500 jajašaca koje položi na donju stranu lista. Spektar hranjenja je široki pa tako radi štete na grahu, repi, lubenici, mrkvi, kukuruzu, krumpiru... Osim direktnih šteta, pričinjavaju i indirektne štete jer se na mjestima oštećenja razvijaju sekundarne gljivice i bakterije koje uzrokuju trulež. Gusjenica na plodu lubenice

Kako se riješiti gusjenica?

  1. Ručno sakupljanje gusjenica dok su još vrlo male
  2. Stvaranje povoljni uvjeta za obitavanje ptica, guski, stjenica
  3. Sadnjom biljaka „atraktanata“ koje privlače gusjenice i odvlači im se pozornost s lubenica

Gusjenica na plodu lubenice

Sovice su značajni štetnici na povrtnim kulturama, ali se vrlo lako suzbijaju kemijskim putem. Pravovremeno tretiranje je vrlo bitno kako se ne bi populacija prekomjerno razmnožila i pričinila veliku štetu. Većina insekticida koji se koriste su kontaktno-želučani i vrlo kratke karence. Na tržištu postoje insekticidi poput Affirm, Laser, koji imaju dozvolu za suzbijanje ovih štetnika.

Štete od gusjenice

Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti ili primijeniti sredstva koja nisu registrirana u RH. Podaci o registriranim SZB u RH vode se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.