Mraz
Mraz
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Pojava proljetnog mraza

Pojava proljetnog mraza predstavlja jedno od najvećih ograničenja u voćarskoj proizvodnji. Pojava mraza može izazvati dugoročne posljedice u vidu alternativne rodnosti te potpuno smrzavanje stabla.

Voćke su iznimno osjetljive na niske temperature u prijelaznim fenofazama, tj. kada kreće vegetacija. Najopasniji je mraz koji uslijedi nakon kratkotrajnog porasta temperature uslijed prelaska iz faze zimskog mirovanja.

Najčešće se javlja radijacijski mraz uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka, dok je onaj izazvan hladnom frontom rijeđi, a od njega se i teže zaštiti.

KRITIČNE TEMPERATURE ZA ŠTETU OD MRAZA OVISNO O FENOFAZI

SORTA RODNI PUP CVIJET ZAMETNUTI PLOD
Jabuka -0,8 do -3,9 -1.7 do -2.2 -1,1 do -1,6
Kruška -1,9 do -3,9 -1,6 do -2,2 -1,6 do -2,2
Šljiva -1,1 do -5,5 -0,6 do -2,2 -0,6 do -2,2
Trešnja -1,7 do -5,5 -1,1 do -2,2 -1,1 do -2,2

ZAŠTITA OD PROLJETNIH MRAZEVA

  1. Odabir otpornih sorata

  2. Odabir odgovarajućeg položaja (opasnost od pojave mraza znatno je smanjena u blizini vodenih površina te na južnim obroncima)

AKTIVNE MJERE U ZAŠTITI OD MRAZA ODNOSE SE NA:

1. Posebne peći za zagrijavanje zraka

Koriste tekuća ili kruta goriva. Prednost imaju tekuća goriva zbog mogućnosti centralne opskrbe. Neka kruta goriva mogu biti jako jeftina (automobilske gume). Kod razmještaja peći važno je napomenuti da manje dobro razmještenih peći, kvalitetnije zagriju zrak od velikih. Bitno je poznavati odakle puše vjetar jer je na tu stranu potrebno staviti dvostruko veći broj peći. Za rad peći i pravovremeno paljenje istih potrebno je pratiti vremensku prognozu te peći uključiti prije nastupa kritičnih temperatura. Privremen rast temperatura zraka nije razlog za gašenje peći.

2. Anti-frost raspršivače

Upotreba ovih raspršivača može učiniti veću štetu nego napraviti koristi. Anti-frost raspršivači rasprskuju manju količinu vode po voćki koja ispušta određenu količinu topline te na taj način podiže temperaturu tkiva za 1,5°C.

3. Vjetrenjače za miješanje zraka

Princip rada vjetrenjača je vrlo jednostavan. U hladnim noćima topli zrak se obično diže. Vjetrenjače rade na principu miješanja toplog i hladnog zraka, te temperatura zraka oko stabla raste za nekoliko stupnjeva, dovoljno da se spriječi oštećenje stanične stjenke, cvijetova i ostalih organa.

4. Frostbuster

Frostbuster je zaista unikatan stroj za borbu protiv mraza u voćnjacima i vinogradima. Ako tražite jeftiniju zaštitu po hektaru nećete je pronaći. Frostbuster ima nekoliko prednosti u odnosu na druge metode zaštite od mraza: možete zaštiti svoj nasad i u području gdje nema dostupne vode. Dobre rezultate daje kod pojave radijacijskog mraza, ali tako i kod mraza izazvanoga hladnom frontom. Frostbuser plasiran je na tržište 2002.godine, te je prodan u više od 12 zemalja. Prednost ovog uređaja je njegova mobilnost te niska potrošnja propana. Opširnije o ovom zaista izvrsnom uređaju čitati ćete u nekom od idućih članaka.

5. Premazivanje debla i jačih grana vapnom

U jesen nakon opadanja lišća, deblo se premaže vapnom, čime se postiže da se deblo slabije zagrijava s obzirom da bijela boja odbija sunčevu svjetlost. Ova metoda rezultira sa sporijem kretanjem vegatacije, te se smanjuje mogućnost štete uslijed krasnih proljetnih mrazeva.

Pored svih ovih mjera voćari mogu koristiti i biološke preparate na bazi bakterije Thiobacilus subspecies koji je prirodnog porijekla.

Ukoliko je mraz napravio štetu, ali one nisu potpune, potrebno je izvršiti tretiranje biostimulatorima kako bi se ublažio stres i pomoglo voćki da se vrate u normalno stanje.

Štete će se vidjeti kasnije na plodovima u obliku raznih prstenova ili prevlaka, koje su posljedica niskih temperatura.

Također ne preporučuje se obrađivanje zemljišta u vrijeme pojave mraza, jer se iznad takvog zemljišta stvara više hladnog zraka nego iznad neobrađenog. Kroz rastresito zemljište sporije se prenosi toplina iz dubljih slojeva, pa se tokom noći takvo zemljište brže ohladi. Zbog toga se u to vrijeme ne smije odstranjivati ni korov u voćnjacima i vinogradima, a obradu zemljišta vršiti tek kada opasnost od mraza prođe.

Još iz iste kategorije:
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.