Učinak gnojidbe fosfornim gnojivima na početku vegetacije
Učinak gnojidbe fosfornim gnojivima na početku vegetacije
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Učinak gnojidbe fosfornim gnojivima na početku vegetacije

Rana proljetna gnojidba neizostavna je i važna mjera kojom se sprječava loša kondicija usjeva te se direktno utječe na količinu prinosa. Unošenjem fosfornih gnojiva u rano proljeće omogućavamo biljkama da usvoje hranjiva i formiraju jak korijenov sustav, s toga je upravo fosfor od posebne važnost na početku vegetacije.

Fosfor je važan biljci jer je uključen u mnoge biokemijske procese koji su neophodni za biljni metabolizam, kao što su fotosinteza i proizvodnja energije. Sadržaj fosfora u tlu vrlo je promjenjiv te je najdostupniji u rasponu pH od 6,0 do 7,0. Ovo je jedan od blagotvornih učinaka blago kiselih tala.

Ako u tlu nedostaje fosfora, proizvodnja hrane postaje ograničena, biljke slabo napreduju, korijen je slabo razvijen, a to utječe na cijeli aspekt rasta biljke. Najjednostavniji način kako spriječiti nedostatak fosfora, te potaknuti rast korijena je dodavanje fosfornih gnojiva. Kod primjene fosfornih gnojiva uvijek se prednost daje gnojivu koje fosfora ima u obliku poli i ortofosfata kojeg biljka može usvojiti već od najranijih faza rasta. Iako je fosfor u tlu slabo pokretljiv i teško usvojiv, u biljci je on vrlo pokretan.

Zašto je fosfor toliko važan

Gledajući na vrijeme primjene fosfora, za biljke je neophodno fosfor primijeniti dva puta tijekom vegetacije. Prva aplikacija treba biti vrlo rano kako bi se pospješilo ukorjenjivanje i samim time potaknuo rast i razvoj snažnog korijena. Druga aplikacija fosfora poželjna je kod prijelaza iz vegetativne u generativnu fazu. Biljka usvaja fosfor pomoću korijenovih dlačica i korjenova vrha. Fosfor pomaže u razvoju korijena, sazrijevanju biljaka i razvoju sjemena. Uz dušik i kalij, fosfor je jedan od najvažnijih elemenata za život biljaka.

Nedostatak fosfora u biljkama

Manjak fosfora puno se teže utvrđuje nego nedostatak dušika ili kalija. Usjevi obično ne pokazuju simptome nedostatka fosfora osim smanjenog rasta. U trenucima kada počinjemo uočavati simptome nedostataka bit će prekasno za poduzimanje mjera.

Neki usjevi kao što je kukuruz imaju tendenciju promjene boje u plavo-zelenu, a lišće i stabljika postaju ljubičasti. Koliko će stabljika biti intenzivne ljubičaste boje ovisi genetski sastav biljke. Ljubičasta boja nastaje zbog nakupljanja šećera koji potiče stvaranje antocijana (pigment ljubičaste boje).

Manjak fosfora na kraju vegetacije utječe na razvoj sjemena i normalnu zrelost usjeva.

Nedostatak fosfora u kukuruzu

Nedostatak fosfora u pšenici

Kako dolazi do viška fosfora u tlima?

Iskoristivost fosfora u tlima jako mala jer se fosfor polako premješta u dublje slojeve tla. Zbog saznanja o pokretljivosti fosfora u tlima, poljoprivrednici nerijetko apliciraju jako visoke doze fosfora čiji je rezultat višak fosfora u tlima. Kada se u tlu nalazi višak fosfora ubrzava se metabolizam biljke, skraćuje se vegetacija i period plodonošenja. Osim ovog direktnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju višak fosfora koji se ispire iz „lakših tala“ odlazi u podzemne vode i uzrokuje pojavu poznatu kao "cvjetanje mora".

Zašto sva fosforna gnojiva nisu ista

Iako je fosfor vrlo inertan element u tlu, uz aplikaciju kvalitetnih gnojiva efikasnost gnojidbe fosforom vidljiva je u tijekom vegetacije. Danas se na tržištu mogu pronaći gnojiva koja sadržavaju fosfor u obliku poli i ortofosfata te omogućava najvišu iskoristivost i učinkovitost fosfora u širokom rasponu pH tla. Ispitivanja pokazuju da polifosfati značajno poboljšavaju dostupnost topljivog fosfora za usjev.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.