Osobine pšenoraži i uvjeti uzgoja
Zrno pšenoraži najviše se upotrebljava za ishranu stoke, ali se sve više upotrebljava u proizvodnji brašna za pekarske proizvode. Osim upotrebe zrna (brašna) tritikalea za stočnu hranu i za ishranu ljudi, koristi se i za proizvodnju skroba, alkohola i pivskog slada. Zelena masa krmnih sorti tritikalea je nježna i sladunjava, zbog čega je stoka vrlo rado jede. Može se, također, koristiti kao sijeno, silaža ili travno brašno bogato bjelančevinama, karotinom i mineralnim materijama. Tritikale ima morfološke osobine pšenice i raži.
Zahtjevi prema temperaturi – Pšenoraž se odlikuje visokom otpornošću prema niskim temperaturama i suši. Bolje prezimljava od pšenice, otpornija je na nagla otapanja snijega i pojavu ledene kore.
Zahtjevi prema vodi – Zahvaljujući izraženoj sposobnosti stanica da u citoplazmi zadržavaju vodu, prisustvu voštane prevlake na biljkama i dobro razvijenom korijenovom sistemu, pšenoraž ima veliku otpornost prema suši. Za njega je karakteristično da polako fiziološki odumire, pa je funkcionalnost lisnog aparata znatno duža od pšeničnog, što rezultira dugotrajnom odvijanju procesa formiranja i nalijevanja zrna. Zbog toga pšenoraž u zrnu nakupi za 1 do 2% više bjelančevina od pšenice, odnosno 3 do 5% od raži. Pšenoraž ima slabo razvijen korijen korijen, slabe usisne moći.
Zahtjevi prema tlu – Pšenoraž najbolje uspijeva na černozemima, ali daje dobre rezultate na lakim pjeskovitim zemljištima i tresetištima. Odgovaraju mu i zemljišta sa povećanom kiselošću. Dobra predsjetvena priprema zemljišta treba osigurati stabilan sloj zemlje za klijanje i nicanje.
Gnojidba - Gnoji se stajnjakom i mineralnim gnojivima. Stajnjak ima veliki značaj u proizvodnji. Količina stajnjaka koja se primjenjuje za gnojidbu iznosi 20 do 25 tona/ha na černozemima, odnosno 35 do 40 tona/ha za ostale tipove zemljišta. Količina mineralnih gnojiva kreće se oko 45-50 kg/ha dušika (N), 60kg/ha fosfora (P2O5) i 40-50 kg/ha kalija (K2O). Dušična gnojiva povećavaju sadržaj bjelančevina i ljepka. Prihranu je potrebno obaviti 2 puta u toku vegetacije, prvi puta dok je tlo još smrznuto na prijelazu zime u proljeće, a drugi puta 30 - 40 dana poslije prve prihrane.
| VRSTA GNOJIVA | OSNOVNA | PREDSJETVENA | PRIHRANA | |
|---|---|---|---|---|
| NPK 7:20:30 | 300 kg/ha | |||
| KAN | I. 200 kg/ha II. 150 kg/ha |
Plodored - Pšenoraž najbolje uspijeva ukoliko je za predkulturu imao djetelinsko - travne smjese, krumpir ili grašak jer te kulture rano napuštaju tlo pa se može napraviti kvalitetnija obrada tla i pravovremena sjetva. Kao i ostale žitarice, pšenoraž ne voli uzgoj u monokulturi, tako da se na istu površinu vraća tek za 3 godine.
Sjetva - Prije sjetve potrebno je pripremiti zemljište. Priprema zemljišta za pšenoraž ista je kao i za ostale žitarice - oranje na dubinu od 25 cm. Pšenoraž se sije od kraja rujna do sredine listopada mjeseca. Količina sjemena iznosi 450-500 klijavih zrna po m2, a za to je potrebno oko 200 kg/ha sjemena. Dubina sjetve kreće se od 3 - 5 cm ovisno o dubini. Na težim tlima sije se pliće, a na lakšim tlima sije se dublje. Ukoliko se sjetva iz bilo kojih razloga ne obavi u optimalnom sjetvenom roku, moguće je istu obaviti kasnije uz povećanu količinu sjemena za 5-10%.
Žetva - Žetva se obavlja na prijelazu voštane u punu zrelost i kada vlaga u zrnu padne na približno 13%. S obzirom da pšenoraž može biti otežana zbog polegnutosti usjeva, žetva se vrši jednofazno kombajnom za žito. Jako polegnute sorte žanju se dvofazno - prvo se usjev pokosi, a otkos se ostavi da se posuši te se nakon toga vršidba izvrši kombajnom.
Najčešće uzgajane sorte pšenoraži kod nas
Ozima pšenoraž: BC Goran
Jara pšenoraž: Noe
(jara pšenoraž sije se u proljeće od polovice veljače do sredine ožujka)
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.