Poljoprivreda nastoji optimizirati hvatanje sunčeve energije kako bi se optimizirala produktivnost biljaka. Tehnike kao što su vremenski ciklusi sadnje i usklađena orijentacija redova mogu poboljšati doprinos usjeva.
Sunčeva svjetlost se općenito smatra kao obilan resurs, ali iznimke pokazuju kako je važna solarna energija za poljoprivredu. Staklenici pretvaraju sunčevu svjetlost u toplinu i tako omogućavaju cjelogodišnju proizvodnju biljaka kojima ne odgovara lokalna klima.
Tradicionalni smisao staklenika jest prikupljanje sunčeve energije koju biljke koriste za proces fotosinteze. Većina sunčevog zračenja ostaje „zarobljena“ u stakleniku, čime se podiže unutarnja temperatura. Zarobljeni zrak unutar staklenika u principu je nepokretan, osim ako se u stakleniku ne nalazi ventilokonvektor za grijanje.
Svaki se aktivni solarni sustav za zagrijavanje prostora ili potrošne sanitarne vode sastoji od:
- receptora sunčeve energije (solarni kolektor),
- akumulatora topline (solarni spremnik),
- solarne crpke,
- solarne radne tvari,
- regulacijske jedinice solarnog sustava,
- armature, cjevovoda i toplinske izolacije.
Komercijalni staklenici obično se oslanjanju na sunčevu svjetlost za zadovoljenje rasvjetnih potreba, no nisu dizajnirani kako bi koristili sunčevu energiju i za zagrijavanje prostora. Pomoću solarnih kolektora ili solarnih kuhala, iz sunca se dobiva toplinska energija. Pasivna primjena energije sunca znači izravno iskorištavanje dozračene topline sunca odgovarajućom izvedbom građevina, odn. smještanjem u prostor, primjenom odgovarajućih materijala, prikladnim rasporedom i ostakljenjem ploha. Solarni staklenik sadrži termalnu masu koja prikuplja i pohranjuje solarnu toplinsku energiju te izolaciju koja zadržava prikupljenu toplinu kako bi se mogla koristiti i tijekom oblačnih dana ili noću.
Solarni staklenici orijentiraju se prema jugu kako bi se dodatno povećala izloženost južne ostakljene strane. Sjeverna strana vrlo je malo ili uopće nije ostakljena, već se radi o dobro izoliranom prostoru. Kako bi se smanjio gubitak topline, u ovakvim staklenicima staklo je učinkovitije dizajnirano od standardno korištenog stakla te možemo naići na različite vrste proizvoda, od stakala s dvostrukim oknom, do ćelijskog stakla.
Pasivni solarni sustav ventilacije i klimatizacije može biti solarni dimnjak, što predstavlja jako jednostavan i povoljan način ventilacije. Tijekom dana, zračenje sunca grije dimnjak, te ujedno i time zrak unutar njega, zbog čega se javlja efekt dimnjaka pri čemu dolazi do strujanja toplog zraka prema gore. Kako se topli zrak diže prema gore, u podnožju dimnjaka javlja se slabi podtlak te nastaje strujanje zraka iz staklenika prema dimnjaku. U stakleniku se također javlja podtlak te zbog toga dolazi do strujanja i u njemu.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.