Plamenjača na krastavcu
Plamenjača na krastavcu
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Plamenjača krastavca - posebno opasna bolest

Plamenjača je najučestalija i najopasnija bolest krastavca, a javlja se gotovo svake godine kako na polju tako i u zaštićenom prostoru.

Gljivica Pseudoperonospora cubensis najopasnija je gljivična bolest krastavca koja se javlja na nadzemnim biljnim organima. Najveće štete pravi na krastavcu koji je namijenjen za kiseljenje - kornišonu, a zatim na salatnom krastavcu.

Krastavci koji se uzgajaju na tlu više su ugroženi od onih koji se uzgajaju na mreži ili uz konopac. Korišoni su posebno osjetljivi na plamenjaču neovisno o mjestu uzgoja.

Gljivica se prenosi zrakom, a u nasadu se može raširiti zalijevanjem ili kišom. Visoka relativna vlaga zraka pogoduje pojavi i širenju ove bolesti.

Početak pojave zaraze i karakteristični simptomi

U kontinentalnim dijelovima Hrvatske na vanjskim površinama, zaraza se počne javljati u lipnju. Vrlo često je možemo uočiti neposredno nakon početka cvatnje tj. pred formiranje prvih plodova. Na listovima se pojave okrugle zeleno-žute pjege. Ukoliko je godina sušnija pojava pjega moguća je kasnije. Učestale oborine i temperature između 16-22 °C pogoduju bržem razvoju bolesti, a inkubacija traje samo 4-12 dana. Vlaga zraka je također vrlo bitna. Na početku pojave zaraze pjege na listovima su okrugle te list poprimi mozaičan izgled. Pjege na lišću postupno rastu i šire se te postaju uglate jer ne prelaze nervaturu lista koja im sprječava širenje. Na naličju listova na mjestu pjega razvija se jedva vidljiv tamnosivi mašak. Zaraženi listovi se suše i lako su lomljivi pa vrlo često budu iskidani. Novi list koji se razvija na vrhu vriježe također bude zaražen, a plodovi ostaju sitni i deformirani zbog smanjene asimilacije (smanjuje se količina asimilata potrebnih za rast i razvoj plodova).

Mozaičan izgled lista krastavca zbog napada plamenjače

Zaštita od plamenjače

Sadnja otpornih sorata na plamenjaču najbolja je preventivna mjera. Preporučuje se sadnja sorata poput Armada, Dasher II, Dynasty, Early Triumph, Poinsett 76, Supersett i Volley. Od korinišona relativno su otporni Spokane, Spanda i Springer.

Još neke od preventivnih mjera zaštite je uzgoj na mreži jer na taj način krastavci imaju veću prozračnost i smanjena je vlaga. Poželjno je poštivati i plodored, s toga krastavci nikako ne bi smjeli doći na površinu gdje su prethodne godine rasle dinje, lubenice, krastavci, tikvice i ostale vrste iz porodice Cucurbitace. Također se preporuča navodnjavanje kap po kap.

Od preventivnih i kurativnih fungicida dobru zaštitu daju sistemici kao Quadris (osim plamenjače suzbija i pepelnicu), zatim Aliette Flash, Previcur Energy, Galben M, Acrobat MZ WG.

Ukoliko se u tretiranje kreće ranije poželjno je rabiti fungicide dulje karence poput Acrobat MZ WG koji ima karencu 14 dana. Ukoliko ne postoji prognozna služba i nije izdano upozorenje za zaštitu krastavca, u tretiranje je potrebno krenuti kada se na biljkama razviju prva 3-4 prava lista. Sa preventivnim prskanjem potrebno je započeti u doba prve cvatnje, a ukoliko se bolest pojavila ranije vrši se kurativno suzbijanje.

Potrebna količina vode

Potrebno je koristiti veću količinu vode, u ranijoj fazi 600 l/ha, a na razvijenim biljkama 900 l/ha.

Ekološka zaštita

U borbi protiv plamenjače moguće je koristiti različite prirodne pripravke poput mlijeka, sirutke, mješavine mlijeka i sode bikarbone, bijeli luk, divizma itd.

Pripravak od mlijeka

1l mlijeka se razblaži s 5 do 10 l vode i pripravak je spreman za primjenu.

Pripravak od lukovine

200-300 grama omotača glavice crvenog luka prelije se sa 10 litara vode i zagrije do ključanja te ostavi jedan dan da odstoji. Nakon toga se procijedi i poprskaju se biljke.

Pripravak od divizme

Divizma i voda se pomiješaju u omjeru 1:3 (1 kg biljne mase i 3 l vode). Potopljenu biljnu masu ostavit 3 do 4 dana, ovisno o temperaturi, procijediti i razrijediti s još 7 do 8 l vode.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.