Obiteljski vrt
Obiteljski vrt
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Obiteljski povrtnjak bez kemije

Biljke su od davnina hrana čovječanstvu, a svaki čovjek koji ima mali komad zemlje može sam uzgojiti hranu za svoju obitelj.

U današnje vrijeme kada prevladava "moderna" proizvodnja hrane koja je direktno povezana sa profitom, obiteljski povrtnjak predstavlja izvor svježeg povrća koje nije upitne kvalitete.

Velika poljoprivredna proizvodnja pretvorila je njive u industrijske pogone kojima je glavni cilj iz zarada sa što manje potrebnih "ruku". Ovaj način proizvodnje pridodaje dodatnu vrijednost povrću koje je uzgojeno u vrtu pogotovo ukoliko se ne koriste kemijska sredstva.

Kako podignuti obiteljski povrtnjak?

Obiteljski povrtnjak trebao bi biti smješten na površini koja je blago nagnuta prema jugu ili jugozapadu te ima najmanje 6 sati sunčeva osvjetljenja tijekom dana. Širina gredica može biti različita, no najčešće je između 100 i 120 cm, dok duljina ovisi o veličini vrta, broju povrtnih kultura i količini povrća koju želite uzgojit. Između gredica potrebno je napraviti stazice širine oko 30 cm.

Prije same sjetve i sadnje u vrtu je potrebno osigurati dovoljno organske tvari, s toga se pobrinite da tlo obogatite kompostom, stajnjakom te sjeckanim lišćem. Od organskog gnojiva najčešće unosimo peletirana gnojova neposredno prije sadnje rajčice, paprike, patlidžana, krumpira, kupusa kelja, cvjetače, lubenice, dinje, tikve, krastavca, celera i poriluka. S druge strane, mrkva, peršin, pastrnjak, češnjak, luk, špinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unošenja organskoga gnoja, dok se tek treće godine na tim površinama mogu uzgajati grah, mahune i grašak.

U velikom vrtu možete uzgajati sve vrste povrća pa će prirod biti dovoljan tijekom godine za cijelu obitelj. No, u malom povrtnjaku nema toliko mjesta, pa izaberite samo ono što smatrate vrijedim vašeg prostora.

Obiteljski vrt

Površina povrtnjaka

Prema WHO (svjetska zdravstvena organizacija), smatra se da je za zdravu prehanu osobe potrebno 90-100 kg raznovrsnog povrća koje ne uključuje krumpir. Ako dobro organizirate povrtnjak i raspored sadnje, u povrtnjaku površine 200 m2 možete uzgojiti oko 400 kg povrća na godinu (na ponekim gredicama uzgajaju se po dvije kulture). Za više članu obitelj (peteročlanu ) potrebno je odvojiti 250 m2 i više prostora.

Povrtnjak bez pesticida

Dobar urod moguće je postići i bez primjene pesticida. Postoje veoma učinkovita zaštitna sredstva koja nisu štetna za okoliš i ljudsko zdravlje. Bio pesticidi djeluju na ciljane štetne organizme i ne ubijaju druge štetnike i korisne organizme kao konvencionalni pesticidi koji su širokog spektra djelovanja.

Biljke kao biopesticidi upotrebljavaju se za suzbijanje mnogih štetnih vrsta, a ujedno i poboljšavaju otpornost biljaka i gnoje ih. U nastavku pročitajte od koji biljaka možete spremiti ekološka sredstva za zaštitu svojeg povrća.

Sredstvo na bazi koprive

Kopriva se koristi za uništavanje lisnih ušiju, a ujedno jača biljku i gnoji je. Sredstvo se priprema tako da se 1 kg svježih nasjeckanih kopriva potopi u 10 l vode i ostavi 24 sata. Nemojte ostavljati duže jer će sredstvo izgubiti svoju moć. Ukoliko nemate svježih kopriva, može se staviti 100-200 g osušenih listova. Postupak prskanja možete ponoviti za 5 dana.

Sredstvo na bazi pelina

Pelin učinkovito suzbija lisne uši, rđe, grinje, gusjenice i mrave. Priprema se od 300 gr svježeg lišća ili 30 g osušenog. Lišće se potopi u 10 l vode i ostavi 2-3 dana te se nakon toga procijedi i pristupi prskanju.

Sredstvo na bazi preslice

Preslica se koristi u borbi sa biljnim bolestima kao što su plijesan, rđa, grinje i crveni voćni pauk. Priprema se od 1 kg svježe preslice ili 150 g sušene. Preslica se potopi u 10 l vode i ostavi 12 sati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem dijelu vode gdje se preslica namakala skuhamo tako da polako krčka 30 min. Poklopljeno je potrebno ostaviti da se ohladi, a zatim dodamo preostalu vodu. 1 litru ovog uvarka potrebno je razrijediti u 5 litara vode i procijediti.

Sredstvo na bazi običnog vratića (Tanacetum vulgare)

Obični vratić djeluje na grinje, lisnog moljca i rđe. Priprema se od 500 g svježeg lišća ili 30 g osušene biljke koja se namoči u 10 l vode. Može se skuhati kao preslica. Ovaj uvarak otrovan je za ljude.

Sredstvo od listova rabarbare

Rabarbara je odlična u suzbijanju moljaca koji nagrizaju lišće. Priprema se od 1 kg svježeg lišća koje se prelije sa 6 l vode i ostavi 24 sata. Prije prskanja porebno je procijediti.

Sredstvo na bazi crnog i bijelog luka

Ovaj uvarak odličan je u borbi protiv grinja i plijesni. Od kuhanih ljuski crnog luka može se pripremiti sredstvo za prskanje insekata. Priprema se od 500 gr nasječenog crnog i bijelog luka koji se potopi u 10 l vode. Kada se tekućina prestane pjeniti razrijedi se sa deseterostrukom količinom vode.

Biljke koje se koriste kao gnojivo i kao pesticid

  1. Bosiljak (lisne uši, razne mušice)
  2. Buhač (cvijet protiv komaraca, uši i grinja, pauka i sjenice)
  3. Dragoljub (lisne uši)
  4. Gavez (list gaveza je odlično gnojivo)
  5. Kadifica (lisne uši)
  6. Kamilica (trulež i plijesan, lisne uši i moljci)
  7. Kopar (protiv truleži)
  8. Lavanda (list lavande se koristi u borbi protiv muha i moljaca)
  9. Maslačak je odlično gnojivo jer sadrži bakar
  10. Menta (list mente koristi se u borbi protiv lisnih uši, mrava, muha, miševa, moljaca)

Sve ove biljke možete pripremiti kao gnojivo ili pesticid.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.