Dezinfekcijom zaštićenih prostora spriječite širenje bolesti i korova
Higijena zatvorenog objekta u kojem se uzgaja povrće nužna je ako želimo osigurati dobar prinos sa što manje utrošenih zaštitnih sredstava. Dezinfekciju se preporučuje napraviti tijekom jeseni ili u rano proljeće.
U zatvorenim prostorima stvaraju se uvjeti koji su optimalni za razvoj biljaka, ali istovremeno i razvoj bolesti i korova. Visoka temperatura i vlaga omogućavaju razvoj uzročnika bolesti i nesmetan razvoj štetnika koji tijekom vegetacije mogu u uništiti cijelu proizvodnju.
Na konstrukcijama zatvorenih prostora nalaze se veći broj štetnika, a njihovo suzbijanje prije početka nove sezone uzgoja.
Upravo zbog toga želim vam ukazati koliko je važno temeljito dezinficirati zaštićeni prostor, ali isto tako i svu opremu koja se koristi u objektu.
Iznošenje biljnih ostataka
Prije provođenja mjera dezinfekcije važno je iz objekta iznijeti preostale biljne ostatke koje sadrže veliku količinu inokuluma patogena.
Iznošenje se obavlja tijekom prosinca kada završi proizvodnja jesenskih povrtnih kultura. Na iznesenim biljnim ostacima vrlo često se nalaze inokulumi patogena uzročnika polijeganja presadnica, truleži korijena i vrata (Pythium spp., Fusarium spp., Rhyzoctonia solani).
Osim biljnih ostataka potrebno je iznijeti i špage s kojima su se vezale biljke, udlage i klipse, crijevo s kojim se navodnjavalo (ako nemate drugačiji način navodnjavanja).
Mnogi proizvođači nakon iznošenja biljnih ostataka uklanjaju i površinski sloj tla (5-10 cm) te unose novi sloj zemljišta, iako je ovo financijski skup zahvat.
Način dezinfekcije
- Dezinfekcija sumporom
- Dezinfekcija modrom galicom (plavim kamenom)
- Dezinfekcija vodikovim peroksidom
Dezinfekcija sumporom
Sumporov dioksid eliminira štetnike i bolesti. Za dezinfekciju 1m³ potrebno je utrošiti 10-20 g sumpora. Na kraju sezone stavi se po jedan listić sumpora na svaki drugi luk konstrukcije i zapali. U objekt se može unijeti i alat i pribor koji se koristi u proizvodnji. Sagorijevanjem sumpora nastaje sumpor dioksid, a objekt je potrebno zatvoriti na 24 sata. Nakon toga se prozračuje.
Za provođenje ovog zahvata poželjno je da je temperatura zraka iznad 12 °C.
Dezinfekcija modrom galicom
Najčešće se koristi za dezinfekciju drvene konstrukcije. Ne smije se koristi na metalima jer nagriza. U 100 litara vode rastopi se 5 kg modre galice.
Dezinfekcija vodikovim peroksidom
Vodikov peroksid (H2O2) osim široke upotrebe u medicinske svrhe, široko se koristi u svakodnevnom životu. Zbog svoje sposobnosti da ubija bakterije i patogene vrlo često se koristi kao dezinficijens zatvorenih objekata.
Djeluje kao oksidator, ubija patogene bakterije, truleži i plijesan, nastali u tlu. Omjer miješanja vodikovog peroksida s vodom je različit ovisno o proizvođaču. Za kontrolu štetočinja najčešće se dodaje 50 g šećera i 50 ml 3% H2O2 u jednu litru vode te se prska jednom tjedno. Istovremeno je ekološki prihvatljiv jer nema rezidua.
Dezinfekcija alata koji se koristi u proizvodnji čisti se vrelom vodom i premazuje alkoholom. Čišćenje je moguće obaviti i potapanjem alata u 10% otopinu sode.
Osim alkoholom, alat se može dezinficirati Natrijevim hipokloridom poznatim pod nazivom varikina. Koristi se s vodom u omjeru 1:5.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.