Jagode
Jagode
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Važni virusi jagoda

U prošlosti virusi jagoda nisu radili probleme u proizvodnji jer su se javljali rijetko, no danas se situacija promijenila i proizvođači se sve više susreću s teškoćama koje im donose virusi jagoda. Pojedini sojevi virusa i nisu od velike važnosti jer ne čine štetu, no kada se kombiniraju dva ili više virusa mogu nastati ozbiljne štete.

Do danas je otkriveno više do 25 vrsta virusa jagoda koji negativno utječu na jagode. Utvrđivanje o kojem je virusu riječ nije nimalo jednostavan zadatak jer su simptomi vrlo promjenjivi ovisno o tome koliko sojeva virusa inficiraju biljku.

Virusi jagoda najčešće se prenose zaraženim sadnicama, no vrlo često viruse prenose i lisne uši, bijela mušica i nematode.

Virus šarenila jagode i virus blagog žućenja ruba jagode najčešći su problem u proizvodnji

Virus šarenila jagoda (Strawberry mottle virus - SMoV) i virus blagog žutog ruba (Strawberry mild yellow edge virus - SMYEV) bili su rijetki problem u proizvodnji jagoda u prošlosti. Širili su se zaraženim sadnim materijalom i lisnim ušima. Virusi se kreću provodnim snopovima što znači da su svi dijelovi biljke zaraženi. SMoV je najčešći i najrasprostranjeniji virus jagode u cijelom svijetu. Postoje brojni sojevi SMoV, a većina je bez simptomatska. Ovaj virus smanjuje vitalnost i prinos do 30%. U miješanim infekcijama s, na primjer, virusom naboranosti jagode (Strawberry crinkle virus - SCV), virusom prosvjetljivanja žila jagode (Strawberry vein banding virus -SVBV) i / ili virusom blagog žutog ruba (SMYEV) simptomi mogu biti jasni, a štete enormne.

Virus blagog žutog ruba jagode (SMYEV) prenosi se lisnim ušima. Kada je SMYEV jedini virus koji inficira biljku jagode, nema vizualnih simptoma. Međutim, kada je biljka zaražena SMYEV-om i dodatnim virusom ili virusima (koji se nazivaju kompleksom virusa), biljka može izraziti simptome kao što su uvijeni ili deformirani listovi, kloroza lišća i smanjen vigor biljke. Drugi virusi djeluju kao „pomoći virusi“ koji su prisutni unutar biljke te s SMYEV ometaju rast i razvoj jagode.

SVBV (Virus prosvjetljivanja žila jagode) - simptomatologija

Činjenice o SMoV i SMYEV

Simptomi ovih virusa mogu uključivati klorozu izobličenje listova, marginalni odumiranje listova i crveno ili narančasto obojenje (simptomi mogu nalikovati deficitima hranjiva ili abiotičkom stresu). Ovisno o virusu, lišće može djelovati „razbarušeno“, a biljke poprimati kompaktan izgled. Kod nekih sojeva virusa biljke će rasti uspravno što nije karakteristično za jagode. Zaražene biljke mogu prestati s rastom odmah nakon sadnje. Može se pojaviti novi rast u središtu biljaka s mladim lišćem koji ostaje zelen. Cvjetovi su mali, imaju zelene latice i ne razvijaju se plodovi. Ako i uspiju doći do faze plodonošenja gubitak prinosa je neminovan.

SMYEV inficira samo jagodu, ali SMoV može zaraziti i korov.

Tehnike prevencije bolesti

Sadite provjereni biljnim materijalom kupljenim od renomiranih dobavljača.

Populaciju lisnih ušiju i bijele mušice držite pod kontrolom.

Provedite program suzbijanja korova.

Sav zaraženi materijal treba ukloniti i uništiti. Ne postoje metode liječenja zaraženih biljaka, pa je prevencija važna.

Ne kemijska kontrola

Sadnja poklonjenih sadnica uvriježena je praksa kod nas. Ne rijetko sade se sadnice koje se dobe na poklon, a već su prošle jedan turnus plodonošenja. Vrlo često takve sadnice budu zaražene jednim ili više virusa, iako prinos ne mora izostajati, rizik od širenja virusa i dalje je prisutan.

Poželjno je uništiti i zamijeniti biljke čim prinosi počnu padati, obično nakon dvije ili tri godine. Ako je moguće, izbjegavajte presađivanje jagoda na istom mjestu.

Kemijska kontrola

Ne postoji mogućnost suzbijanja virusa kemijskim putem. Ono što je moguće je raznim aficidima smanjiti populaciju lisnih ušiju koja je glavni vektor virusa između biljka. Kod uzgoja jagoda u zaštićenom prostoru poželjno je obratiti pažnju na brojno stanje bijele mušice (Trialeurodes vaporariorum) koje također mogu prenijeti većinu virusa.

Bijela mušica (Trialeurodes vaporariorum)

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.